Connect with us

Vesti

“Vinska vizija Otvorenog Balkana”: Više od 650 izlagača na Beogradskom sajmu od 22. do 24. novembra

Published

on

čaša vina, vino, crno vino, belo vino Foto: Pixabay

Na Beogradskom sajmu od 22. do 24. novembra održaće se Treći međunarodni sajam vina, hrane i turizma “Vinska vizija Otvorenog Balkana” na kome će se predstaviti više od 650 izlagača iz brojnih vinarija, destilerija i gastronomskih kompanija iz 38 zemalja, najavila je Vlada Srbije.

Kako se navodi u saopštenju, tokom tih dana Beograd će biti u fokusu evropske i svetske javnosti kao prestonica vina i gastronomije.

Dodaje se da će se na ovoj trodnevnoj manifestaciji predstaviti izlagači iz Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Australije, Holandije, Južne Afrike, Libana, Meksika, Portugalije, Švajcarske, Tunisa, Ugande, Ujedinjenog Kraljevstva i drugih zemalja.

Među učesnicima će biti predsednik Instituta “Master of Wine” u Londonu slavni Rod Smit MW, a njegove kolege Kerolajn Gilbi MW, Pasi Ketolainen MW, Kristofer Bur MW, Elizabet Gabej MW, Alison Fleming MW i Ivan Barbić MW učestvovaće u radu međunarodnog žirija koji će ocenjivati balkanska vina na takmičenju “Vinski trofej Otvorenog Balkana”, koje je do danas izraslo u jedno od najznačajnijih u jugoistočnoj Evropi.

U saopštenju se navodi i da će u okviru trećeg izdanja ovog nadmetanja, 25 renomiranih vinskih sudija na čelu sa čuvenom Kerolajn Gilbi MW oceniti više od 900 vina iz Srbije, Severne Makedonije i Albanije, a najbolji među njima biće ovenčani peharima i medaljama.

Domaći i inostrani vinski stručnjaci održaće i niz atraktivnih stručnih predavanja, radionica i vođenih degustacija, među kojima su posebno atraktivne one posvećene vinima od autohtonih sorti.

Ističe se da će se na predavanjima govoriti i o sjajnim teroarima Srbije i Balkana, marketinškim strategijama u vinskom biznisu, kreiranju savršene vinske karte, a biće prostora i za priče o velikim vinima i poznatim regionima sveta – od Francuske i Italije, pa sve do Kalifornije.

Istovremeno, od 22. do 24. novembra, na pratećem događaju “Vizija hrane Otvorenog Balkana (Food Vision)” okupiće se lideri prehrambene industrije i kulinarstva, među kojima će se naći neka od najistaknutijih imena kulinarskog sveta.

U saopštenju se navodi da će tokom trajanja sajma, posetioci moći da prisustvuju i takmičenjima mladih kuvara i kuvarskih timova, kao i brojnim radionicama i predavanjima.

Precizira se i da edukativni program manifestacije obiluje master klas sesijama i motivacionim predavanjima koje će voditi najpriznatiji stručnjaci iz sveta gastronomije.

Pored toga, posetiocima će se u “Gastro Teatru” predstaviti i najbolji restorani i hoteli iz Srbije, Severne Makedonije i Albanije, koji će pripremati set menije iz tri sleda u kombinaciji sa vinima po odabiru najboljih somelijera iz Srbije.

Napravljena je i posebna digitalna platforma za zakazivanje B2B sastanaka i do sada su potvrdili učešće distributeri i profesionalni kupci iz više od 48 zemalja, što kako se dodaje u saopštenju, ističe izuzetan međunarodni karakter sajma, kao i izvozni potencijal koji Srbija ima.

Vlada Srbije u saopštenju navodi da će kao i prethodnih godina i ove godine centralno mesto u hali 3 Beogradskog sajma zauzeti zajednički štand tri nacionalne turističke organizacije zemalja Otvorenog Balkana, na kome će zajedno predstaviti turističku ponudu i kulturno nasleđe sve tri zemlje.

Ovogodišnji fokus predstavljanja je na održivosti, nasleđu i modernim ukusima, temama koje su u skladu sa dinamičnom gastro scenom u Srbiji i vizijom saradnje i razmene sajma Vinska vizija Otvorenog Balkana.

Kompletan program predavanja i radionica, kao i link za registraciju zainteresovanih posetilaca nalazi se na zvaničnom sajtu manifestacije (link https://fair.openbalkan.com/).

Prvi dan sajma “Vinska vizija Otvorenog Balkana” biće otvoren samo za predstavnike medija i profesionalne posetioce sa pozivnicama, a 23. i 24. novembra za sve ostale sa ulaznicama.

Manifestacija “Vizija hrane Otvorenog Balkana (Food Vision)” će za sve posetioce biti otvorena 22. novembra od 10 časova.

Cena dnevne ulaznice je 1.000 dinara, grupna ulaznica za 20 i više posetilaca košta 700 dinara po osobi, a porodična 1.600 dinara, dok se parking za automobile naplaćuje 200 dinara po satu.

Ovogodišnja Vinska vizija Otvorenog Balkana “Preplet ukusa” održava se u halama 1, 1A, 2, 3, 4 i 5.

(Telegraf Biznis/Tanjug)

Preuzeto sa: https://www.telegraf.rs/rss

Continue Reading

Vesti

Odvojite malo vremena i poklonite nekome ono najvrednije, šansu za novi život: Evo gde danas možete dati krv

Published

on

By

Dobrovoljni davaoci krv danas mogu da daju na beogradskoj opštini Palilula i u Bogatiću.

  • Bogatić, Klenje, Mesna zaјednica 9-14 h
  • Palilula, Borča, Stop Shop Retail Park, autobus 10-14 h

Krv se može dati i na Institutu za transfuziјu krvi Srbiјe, u Beogradu, u Ulici Svetog Save 39.

– radnim danima od 7 do 19 h

– subotom i praznicima od 8 do 15 h

Ko sve može da bude dobrovoljni davalac krvi

Davalac krvi može biti svaka zdrava, odrasla osoba, starosti od 18-65 godina kod koje se lekarskim pregledom i proverom krvne slike, odnosno nivoa hemoglobina, utvrdi da davanje krvi neće ugroziti ni nju, niti osobu kojoj bi se ta krv primenila.

To znači da je potrebno da se zadovolje sledeći kriterijumi: da je osoba zdrava, dobrog opšteg stanja, teža od 50 kg, telesne temperature manje do 37°C, pulsa između 50 – 100/min, krvnog pritiska: ne višeg od 24/14 kPa i ne nižeg od 13,3/8,66 kPa, limfne žlezde vrata i pazuha, jetra i slezina ne smeju biti uvećane, hemoglobin mora biti iznad 135 g/L (Hct = 0.38) za muškarce, hemoglobin mora biti iznad 125 g/L (Hct = 0.4) za žene, interval između davanja krvi je 3 meseca (12 nedelja) za muškarce i 4 meseca (16 nedelja) za žene.

Davalac krvi u Srbiji ima u proseku 38 godina, stalno je zaposlen i ima porodicu, navodi se na sajtu Instituta za transfuziju krvi Srbije. Većinu dobrovoljnih davalaca krvi čine muškarci (73,5 %), dok su žene zastupljene u manjem procentu (26,5 %), što je uobičajeno i u drugim zemljama.

(Telegraf.rs)

Preuzeto sa: https://www.telegraf.rs/rss

Continue Reading

Vesti

Višegrad slavi nobelovca: Obeležene 134 godine od rođenja Ive Andrića

Published

on

By

Povodom obeležavanja 134 godine od rođenja nobelovca Ive Andrića, Kulturni centar u Višegradu organizovao je prigodan program, a poseban značaj obeležavanja ogleda se u očuvanju uspomene na Andrićev život i stvaralaštvo i u podsticanju mladih generacija da upoznaju i neguju književno nasleđe ovog velikog pisca.

Za Kulturni centar u Višegradu, oktobar je uvek u znaku nobelovca Ive Andrića, koji je iza sebe ostavio veliki književni opus.

“Večeras smo obeležili 134 godine od rođenja Ive Andrića, u gradu koji je njegov zavičaj i koji je ostavio dubok trag u njegovom književnom opusu. Višegrad je grad koji se trajno seća Ive Andrića, i večeras smo imali priliku da slavimo Andrićeve misli i trijumf pisane reči”, rekla je sinoć Jelena Đurić, direktor Kulturnog centra “Ivo Andrić” Višegrad, prenosi danas RTRS.

Ivo Andrić je ostvario izuzetno uspešnu, dvadesetogodišnju diplomatsku karijeru, služeći Kraljevini SHS i Kraljevini Jugoslaviji u čak osam evropskih država, rekao je istoričar književnosti Vladan Bajčeta.

Muzej Ive Andrića, Spomen-muzej Ive Andrića, Ivo Andrić Foto: Ona.rs/Aleksandra Blažević

“Andrić je diplomatsku karijeru započeo u Vatikanu. Prošao je nekoliko evropskih gradova, od Bukurešta, preko Trsta, Graca, Marseja, Madrida i završio u Berlinu. To je bila jedna turbulentna karijera u konstantnom usponu. On je zapravo u jednom trenutku pred sam kraj svoje karijere postao i drugi čovek srpske diplomatije”, naveo je Bajčeta.

Pored predavanja profesora Bajčete, za sugrađane je otvorena izložba “Lica Andrićevog djetinjstva”.

‘,
fallbackScript: ‘https://cdn2.midas-network.com/Scripts/midasWidget-25-1099-11898.js’
}
googletag.cmd.push(function(){function e(t){if(t.slot.getSlotElementId()===slotReplacement.slotId){if(t.isEmpty){var n=document.getElementById(slotReplacement.slotId).parentElement;if(n&&(n.innerHTML=””,slotReplacement.fallbackHtml&&(n.innerHTML=slotReplacement.fallbackHtml),slotReplacement.fallbackScript)){var l=document.createElement(“script”);l.src=slotReplacement.fallbackScript,n.appendChild(l)}}googletag.pubads().removeEventListener(“slotRenderEnded”,e)}}googletag.pubads().addEventListener(“slotRenderEnded”,e),googletag.enableServices()});
})()
]]>

“U pitanju su pre svega njegovi tetka i teča Ana i Ivan Matovščik, snažna figura – njegov učitelj Ljubomir Popović. Tu je i lik njegovog školskog druga Stevana Baranca i jedan vrlo simpatičan lik kućne pomoćnice Ajkune Hreljić”, pojasnila je Branka Tanasković iz Kulturnog centra “Ivo Andrić” u Višegradu.

Jedini srpski nobelovac, književnik Ivo Andrić rođen je 9. oktobra 1892. u Travniku, a od svoje druge godine živeo je u Višegradu, gde je završio osnovnu školu.

Kasnije, tokom života, često se vraćao u Višegrad, a poslednji put ga je posetio tri godine pre smrti.

U svojim delima često je pisao o Višegradu i Višegrađanima, a za roman “Na Drini ćuprija” pisac je 1961. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost.

Preuzeto sa: https://www.telegraf.rs/rss

Continue Reading

Vesti

Beogradski džez festival otvara Ana Popović: Naša najuspešnija muzičarka pred beogradskom publikom

Published

on

By

Google Source

Selektor Beogradskog džez festivala Vojislav Pantić je izjavio da su poslednjih 20 godina vrlo principijelni oko toga da to bude manifestacija koja nudi raznolike stilove i generacije ljudi iz raznih krajeva sveta.

Pantić je rekao Tanjugu da su organizatori iz Doma omladine Beograda (DOB) gledali da 42. Beogradski džez festival, bude ogledalo onoga što je trenutno značajno u evropskom i američkom džezu, kod i nas, odnosno “uzorak onoga što se dešava na džez sceni”.

Prema njegovim rečima, na festival koji će biti održan od 21. do 24. oktobra, pod sloganom “Ušće džeza”, uspeli su da dovedu Panorkestra (Panorchestra), koji je po mišljenju kritičara imao najbolji džez album u Italiji.

Dolaze i pijanista Žoao Paulo Esteves da Silva, koji je sa svojim kvartetom imao drugoplasirano izdanje u Portugalu 2025. godine “País Distante”, kao i nagrađivane španskog pijanistu Danijela Garsije i švajcarskog vokaliste Andreasa Šerera.

Kada je Beogradski džez festival ponovo pokretan pre 20 godina, bila je ideja da imaju po trećinu izvođača iz Sjedinjenih Država, Evrope i naše zemlje, a Pantić je rekao da se desilo da Amerikanca ove godine ima nešto malo više.

Pantić je ocenio da je specifično što od izvođača iz SAD na festivalu “zapravo nijedan nije u čistom mejnstrimu”.

Beogradski džez festival 21. oktobra u DOB-u otvara bluz gitaristkinja Ana Popović, a Pantić je istakao da se pogodilo da ona ove godine slavi 50. rođendan, i da je “pre tačno 25 godina krenula u ovu priču, prvo iz Evrope pa da je otišla u Ameriku”.

‘,
fallbackScript: ‘https://cdn2.midas-network.com/Scripts/midasWidget-25-1099-11898.js’
}
googletag.cmd.push(function(){function e(t){if(t.slot.getSlotElementId()===slotReplacement.slotId){if(t.isEmpty){var n=document.getElementById(slotReplacement.slotId).parentElement;if(n&&(n.innerHTML=””,slotReplacement.fallbackHtml&&(n.innerHTML=slotReplacement.fallbackHtml),slotReplacement.fallbackScript)){var l=document.createElement(“script”);l.src=slotReplacement.fallbackScript,n.appendChild(l)}}googletag.pubads().removeEventListener(“slotRenderEnded”,e)}}googletag.pubads().addEventListener(“slotRenderEnded”,e),googletag.enableServices()});
})()
]]>

“Zašto ne Ana, ako imamo mogućnost da hedlajner festivala bude neko naš, što je užasno retko? Rekao bih da je Ana verovatno najuspešnija naša muzičarka, ne bluza ili džeza, nego ukupno popularne muzike u poslednjih 100 godina u svetu”, ocenio je Pantić.

Iz SAD dolaze trio Mestetiks (Messthetics), koji vuče korene iz alternativnog rok benda Fugazi, kao i projekat Čikago andergraund (Chicago Underground) duo, zatim trubač Markiz Hil, laureat takmičenja “Thelonious Monk” i trio violiniste Aruna Ramamurtija.

“Ako neko želi da mu preporučim nešto što je najviše mejnstrim, možda je to Markizov koncert, ali će čuti i elemente savremene američke muzike koja se nastavlja na ritam i bluzu i soul. I to dokazuje koliko je džez danas raznovrstan”, istakao je Pantić.

Organizatorima Beogradskog džez festivala je mnogo važno predstavljanje domaćeg džeza, a Pantić je dodao da je “nova generacija, koja je stasala u prvoj deceniji ovog veka, rešila da se hrabro upusti u evropsku džez scenu”.

“Zašto je nama važno da promovišemo pre svega mlade muzičare? Zato što poštuju tradiciju, ali gledaju napred i razumeju kako treba da zvuči džez današnjeg doba”, ocenio je Pantić.

Prema njegovim rečima, interesantno je da kod domaćih muzičara nema folklornih balkanskih elemenata, kao pre 20 godina, i bave se džezom ovog trenutka.

Na otvaranju festivala će biti svetska premijeru novog programa Vladimira Nikolova “History Now”, trubač Ivan Radivojević premijerno izvodi ceo drugi album “Not Quite Sun, Not Quite the Moon”, a tu je i mladi bariton saksofonista Đorđe Kujundžić sa mešavinom latino ritmova, bluza i balkanskog folklora.

Pantić je najavio da će po završetku Kujundžićevog koncerta, ostati na sceni kao dežurni bend za završni džem sešn.

“Svi se nadamo da će to biti impuls da dođu i strani muzičari koji su tog dana još tu, kao i domaći i da napravimo jedno lepo druženje koje će trajati malo duže”, zaključio je Pantić.

(Telegraf.rs/Tanjug)

Preuzeto sa: https://www.telegraf.rs/rss

Continue Reading

Trending

Copyright © 2024 BGD novine, powered by WordPress.