Connect with us

Vesti

Veliki uspeh u Veneciji za srpsku koprodukciju “Kratko leto”

Published

on

Film “Kratko leto” ruske rediteljke Nastje Korkije, u produkciji srpske produkcijske kuće Art & Popcorn, dobitnik je prestižne nagrade Lav budućnosti – “Luiđi de Laurentis” za najbolji debitantski film na 82. Venecijanskom filmskom festivalu.

Rediteljka Nastja Korkija je prilikom prijema nagrade istakla da je “ovo 1.291. dan invazije na Ukrajinu” i da ona nikada nije rat videla izbliza, ali da već 1.291 dan oseća njegov uticaj.

“Kao radijacija, on uništava društvo iznutra. Iskreno se nadam da ćemo držati oči širom otvorene i pronaći snagu da zaustavimo rat”, navela je Korkija.

Miroslav Mogorović, koproducent filma iz Srbije, povodom osvajanja ovog značajnog priznanja je istakao da je ponosan što je film “Kratko leto” ovenčan prestižnom nagradom Lav budućnosti na 82. Mostri u Veneciji.

“Ovo priznanje je ne samo potvrda izuzetnog talenta autorke Nastje Korkije i čitave filmske ekipe, već i snažan podstrek svima nama u Centru za filmsku umetnost Art & Popcorn, koji verujemo u moć novih filmskih glasova i originalnih kinematografskih vizija. ‘Kratko leto’ je dokaz da se hrabrost i vera u nove generacije stvaralaca isplate – i to na najvećoj svetskoj sceni. Ova nagrada pripada i srpskoj kinematografiji u celini, jer pokazuje da naši filmovi imaju snagu da dotaknu publiku i izvan naših sadašnjih i bivših granica”, rekao je Mogorović.

On je dodao da je Venecija “za nas početak jednog velikog puta, a nagrada Lav budućnosti dokaz da filmski snovi, kada se dele i neguju, mogu postati stvarnost”.

Međunarodnim žirijem nagrade Lav budućnosti – “Luiđi de Laurentis” za najbolji debitantski film na 82. Venecijanskom filmskom festivalu predsedavala je škotska rediteljka Šarlot Vels, a u njegovom sastavu su i bili francusko-tunižanska rediteljka i producentkinja Eriž Seiri, kao i italijanski reditelj i scenarista Silvio Soldini.

Film je premijerno prikazan u takmičarskom programu “Dani autora” i donosi intimnu priču o sedmogodišnjoj Kaći, devojčici pred polazak u školu, dok njeni baka i deka prolaze kroz ozbiljnu porodičnu krizu i nalaze se na ivici razdvajanja. Kroz poetski pogled na detinjstvo, autori se osvrću i na širi kontekst ruskog društva u vreme Drugog čečenskog rata i talasa terorističkih napada 2004. godine.

Scenario potpisuju Nastja Korkija i Mihail Buškov, a film je sniman u avgustu i septembru 2024. godine na lokacijama u okolini Beograda, Bora, Perleza i još nekoliko mesta.

Projekat je nastao kao koprodukcija kompanija Tam Tam (Nemačka), Totem (Francuska) i Art & Popcorn (Srbija).

U glavnoj ulozi je ruska glumica Maja Pleskovič, koja već godinama živi u Beogradu. Pored nje, na filmu su radili i istaknuti ruski glumci Aleksandar Feklistov, Jakov Karihaljin i Aleksander Karpušin, ali i domaći umetnici Vesna Jovanović i Stojša Oljačić.

U ekipi je učestvovao i značajan broj ruskih emigranata, dok su deo autorskog tima činile srpske umetnice – kostimografkinja Marija Janošević i dizajnerka maske Jasmina Mina Lilić.

Režiju potpisuje Nastja Korkija, autorka ruskog porekla koja danas živi u Nemačkoj. Studije je započela na Moskovskom državnom univerzitetu gde je diplomirala filologiju, a kasnije je usavršavala filmsku režiju na Moskovskoj školi novog filma kod Bakura Bakuradzea, zatim na Kubi u okviru radionice EICTV pod mentorstvom Vernera Hercoga, kao i na master programu dokumentarne režije DocNomads Erasmus u saradnji univerziteta u Portugaliji, Mađarskoj i Belgiji.

Film je još pre snimanja predstavljen na platformi When East Meets West u okviru Tršćanskog filmskog festivala, gde je osvojio dve nagrade i bio izabran za PopUp Film Residency u Parizu.

Podršku projektu pružili su brojni međunarodni fondovi iz Nemačke i Francuske, MEDIA Kreativna Evropa, Filmski centar Srbije i Program filmskih podsticaja Republike Srbije. Producenti su Natalia Drozd, Andrea Schutte, Dirk Decker, Berenice Vincent, Miroslav Mogorović i Stefan Mladenović, koji je ujedno i izvršni producent filma.

(Telegraf.rs/Tanjug)

Preuzeto sa: https://www.telegraf.rs/rss

Continue Reading

Vesti

Beogradski džez festival otvara Ana Popović: Naša najuspešnija muzičarka pred beogradskom publikom

Published

on

By

Google Source

Selektor Beogradskog džez festivala Vojislav Pantić je izjavio da su poslednjih 20 godina vrlo principijelni oko toga da to bude manifestacija koja nudi raznolike stilove i generacije ljudi iz raznih krajeva sveta.

Pantić je rekao Tanjugu da su organizatori iz Doma omladine Beograda (DOB) gledali da 42. Beogradski džez festival, bude ogledalo onoga što je trenutno značajno u evropskom i američkom džezu, kod i nas, odnosno “uzorak onoga što se dešava na džez sceni”.

Prema njegovim rečima, na festival koji će biti održan od 21. do 24. oktobra, pod sloganom “Ušće džeza”, uspeli su da dovedu Panorkestra (Panorchestra), koji je po mišljenju kritičara imao najbolji džez album u Italiji.

Dolaze i pijanista Žoao Paulo Esteves da Silva, koji je sa svojim kvartetom imao drugoplasirano izdanje u Portugalu 2025. godine “País Distante”, kao i nagrađivane španskog pijanistu Danijela Garsije i švajcarskog vokaliste Andreasa Šerera.

Kada je Beogradski džez festival ponovo pokretan pre 20 godina, bila je ideja da imaju po trećinu izvođača iz Sjedinjenih Država, Evrope i naše zemlje, a Pantić je rekao da se desilo da Amerikanca ove godine ima nešto malo više.

Pantić je ocenio da je specifično što od izvođača iz SAD na festivalu “zapravo nijedan nije u čistom mejnstrimu”.

Beogradski džez festival 21. oktobra u DOB-u otvara bluz gitaristkinja Ana Popović, a Pantić je istakao da se pogodilo da ona ove godine slavi 50. rođendan, i da je “pre tačno 25 godina krenula u ovu priču, prvo iz Evrope pa da je otišla u Ameriku”.

‘,
fallbackScript: ‘https://cdn2.midas-network.com/Scripts/midasWidget-25-1099-11898.js’
}
googletag.cmd.push(function(){function e(t){if(t.slot.getSlotElementId()===slotReplacement.slotId){if(t.isEmpty){var n=document.getElementById(slotReplacement.slotId).parentElement;if(n&&(n.innerHTML=””,slotReplacement.fallbackHtml&&(n.innerHTML=slotReplacement.fallbackHtml),slotReplacement.fallbackScript)){var l=document.createElement(“script”);l.src=slotReplacement.fallbackScript,n.appendChild(l)}}googletag.pubads().removeEventListener(“slotRenderEnded”,e)}}googletag.pubads().addEventListener(“slotRenderEnded”,e),googletag.enableServices()});
})()
]]>

“Zašto ne Ana, ako imamo mogućnost da hedlajner festivala bude neko naš, što je užasno retko? Rekao bih da je Ana verovatno najuspešnija naša muzičarka, ne bluza ili džeza, nego ukupno popularne muzike u poslednjih 100 godina u svetu”, ocenio je Pantić.

Iz SAD dolaze trio Mestetiks (Messthetics), koji vuče korene iz alternativnog rok benda Fugazi, kao i projekat Čikago andergraund (Chicago Underground) duo, zatim trubač Markiz Hil, laureat takmičenja “Thelonious Monk” i trio violiniste Aruna Ramamurtija.

“Ako neko želi da mu preporučim nešto što je najviše mejnstrim, možda je to Markizov koncert, ali će čuti i elemente savremene američke muzike koja se nastavlja na ritam i bluzu i soul. I to dokazuje koliko je džez danas raznovrstan”, istakao je Pantić.

Organizatorima Beogradskog džez festivala je mnogo važno predstavljanje domaćeg džeza, a Pantić je dodao da je “nova generacija, koja je stasala u prvoj deceniji ovog veka, rešila da se hrabro upusti u evropsku džez scenu”.

“Zašto je nama važno da promovišemo pre svega mlade muzičare? Zato što poštuju tradiciju, ali gledaju napred i razumeju kako treba da zvuči džez današnjeg doba”, ocenio je Pantić.

Prema njegovim rečima, interesantno je da kod domaćih muzičara nema folklornih balkanskih elemenata, kao pre 20 godina, i bave se džezom ovog trenutka.

Na otvaranju festivala će biti svetska premijeru novog programa Vladimira Nikolova “History Now”, trubač Ivan Radivojević premijerno izvodi ceo drugi album “Not Quite Sun, Not Quite the Moon”, a tu je i mladi bariton saksofonista Đorđe Kujundžić sa mešavinom latino ritmova, bluza i balkanskog folklora.

Pantić je najavio da će po završetku Kujundžićevog koncerta, ostati na sceni kao dežurni bend za završni džem sešn.

“Svi se nadamo da će to biti impuls da dođu i strani muzičari koji su tog dana još tu, kao i domaći i da napravimo jedno lepo druženje koje će trajati malo duže”, zaključio je Pantić.

(Telegraf.rs/Tanjug)

Preuzeto sa: https://www.telegraf.rs/rss

Continue Reading

Vesti

Superkup Srbije za odbojkaše igraće se 17. oktobra, evo gde će se igrati

Published

on

By

Superkup Srbije za odbojkaše između Radničkog iz Kragujevca i Spartaka iz Subotice igraće se 17. oktobra u Bečeju, saopštio je danas Odbojkaški savez Srbije.

Za prvi trofej u sezoni boriće se prvak Srbije za sezonu 2025/26 Radnički i pobednik Kupa Srbije Spartak.

Utakmica 16. Superkupa Srbije igraće se od 17.30 časova u dvorani “Đorđe Predin Badža”.

Crvena zvezda je najtrofejnija u Superkupu sa šest pehara, Vojvodina ima pet, Novi Pazar dva, a Partizan i Radnički po jedan.

(Telegraf.rs/Tanjug)

Preuzeto sa: https://www.telegraf.rs/rss

Continue Reading

Vesti

Pohitaj i zavrni rukav: Davanjem krvi činite dobro i sebi i drugima

Published

on

By

Dobrovoljni davaoci krv danas mogu da daju u 3 grada u Srbiji.

  • Žagubica, Tehnička škola 9-13 h
  • Požarevac, Dom Crvenog krsta 8-14 h
  • Smederevo, Sportska hala Smederevo 8-14 h

Krv se može dati i na Institutu za transfuziјu krvi Srbiјe, u Beogradu, u Ulici Svetog Save 39.

– radnim danima od 7 do 19 h

– subotom i praznicima od 8 do 15 h

Ko sve može da bude dobrovoljni davalac krvi

Davalac krvi može biti svaka zdrava, odrasla osoba, starosti od 18-65 godina kod koje se lekarskim pregledom i proverom krvne slike, odnosno nivoa hemoglobina, utvrdi da davanje krvi neće ugroziti ni nju, niti osobu kojoj bi se ta krv primenila.

To znači da je potrebno da se zadovolje sledeći kriterijumi: da je osoba zdrava, dobrog opšteg stanja, teža od 50 kg, telesne temperature manje do 37°C, pulsa između 50 – 100/min, krvnog pritiska: ne višeg od 24/14 kPa i ne nižeg od 13,3/8,66 kPa, limfne žlezde vrata i pazuha, jetra i slezina ne smeju biti uvećane, hemoglobin mora biti iznad 135 g/L (Hct = 0.38) za muškarce, hemoglobin mora biti iznad 125 g/L (Hct = 0.4) za žene, interval između davanja krvi je 3 meseca (12 nedelja) za muškarce i 4 meseca (16 nedelja) za žene.

Davalac krvi u Srbiji ima u proseku 38 godina, stalno je zaposlen i ima porodicu, navodi se na sajtu Instituta za transfuziju krvi Srbije. Većinu dobrovoljnih davalaca krvi čine muškarci (73,5 %), dok su žene zastupljene u manjem procentu (26,5 %), što je uobičajeno i u drugim zemljama.

(Telegraf.rs)

Preuzeto sa: https://www.telegraf.rs/rss

Continue Reading

Trending

Copyright © 2024 BGD novine, powered by WordPress.