Iranska Revolucionarna garda saopštila je u petak da su se tri naftna tankera zapalila i eksplodirala dok su pokušavala da koriste neovlašćene plovne rute kroz Ormuski moreuz.
U saopštenju Mornarice Revolucionarne garde, navodi se da je jedan od tankera, koji je prevozio dva miliona barela sirove nafte,naleteo na minu, prenosi Rojters pisanje iranskih medija.
Iranski državni mediji objavili su i da su iranske snage oborile i zarobile američki dron MQM-170 iznad iranskog ostrva Kešm, u blizini Ormuskog moreuza.
Američka vojska za sada nije komentarisala navode, koje ni agencija nije mogla da potvrdi.
Iran je saopštio i da je uništio američko bespilotno plovilo u istočnom delu Ormuskog moreuza.
Međutim, američka Centralna komanda (CENTCOM) demantovala je taj navod, ističući u saopštenju na platformi X da su sva američka bespilotna plovila u regionu Bliskog istoka evidentirana, uključujući eskadrilu naprednih bespilotnih plovila koja patroliraju Ormuskim moreuzom.
Bivši predsednički kandidat Kalin Đorđesku i biznismen Jonel Rusen, osumnjičeni u slučaju prevare vredne 1,1 milion evra, prebačeni su u kućni pritvor na 30 dana. Đorđesku će nositi elektronsku nanogicu, ne sme da napušta mesto prebivališta niti da komunicira sa podnosiocem prijave, svedocima i ostalim osumnjičenima.
Odluku je danas doneo sudija za prethodni postupak suda u Ilfovu, na jugu Rumunije. Ona nije pravosnažna, a Direkcija za istraživanje organizovanog kriminala i terorizma (DIICOT) može da uloži žalbu u roku od 48 sati, prenosi Ađerpres.
Đorđeskuu je zabranjeno da bez odobrenja suda napušta mesto prebivališta u opštini Mogosoaja, oko 15 kilometara od Bukurešta. Tokom kućnog pritvora moraće i da dostavi sudu podatke o izvorima prihoda.
Ne sme da razgovara sa Razvanom Leuom, koji je podneo prijavu, članovima njegove porodice, Rusenom, ostalim osumnjičenima i svedocima u postupku. Zabranjeno mu je i prisustvovanje sportskim i kulturnim događajima i drugim javnim okupljanjima, kao i posedovanje oružja.
Đorđesku i Rusen nalaze se u centralnom pritvorskom centru u Bukureštu od 29. septembra. Ista odluka o kućnom pritvoru doneta je i za Rusena.
Istraga je pokrenuta posle prijave biznismena Razvana Leua iz Buzaua, na istoku Rumunije. On je tvrdio da je prevaren u pokušaju da realizuje poslovni poduhvat vezan za trgovinu plemenitim metalima.
Prema navodima iz istrage, Leu je pozvan da učestvuje u poslu za koji je bila potrebna kreditna linija od šest miliona evra. Đorđesku mu je navodno preporučio da se obrati Rusenu, koji ga je zatim upoznao sa italijanskim državljaninom Masimilijanom Arenom, predstavljenim kao zastupnikom jedne švajcarske banke.
Od Leua je zatraženo da uplati depozit od milion evra kako bi kredit bio odobren. Prema navodima istrage, 100.000 evra trebalo je da bude namenjeno finansiranju Đorđeskuove predsedničke kampanje.
Leu je potom navodno uplaćeno još 100.000 evra, uz obećanje da će kredit biti povećan na 15 miliona evra. Kredit, međutim, nikada nije realizovan, a biznismen nije uspeo da povrati ukupno 1,1 milion evra.
Srbija će svoje tradicionalno gostoprimstvo moći da ponudi posetiocima iz celog sveta od 15. maja do 15. avgusta 2027. godine, kada bude domaćin najvećeg međunarodnog događaja u svojoj istoriji, specijalizovane izložbe Ekspo 2027 Beograd i kada se očekuje da će Beograd posetiti četiri miliona ljudi, saopštilo je preduzeće Ekspo 2027.
Kako navede u tom preduzeću, takav doček deo je tradicije koja se prenosi kroz svakodnevne gestove pažnje.
“Gostu se posveti vreme, napravi mesto i pruži prilika da upozna život zemlje u koju je došao. Upravo to iskustvo pripadanja, koje počinje susretom s domaćinom, Srbija će moći da ponudi posetiocima iz celog sveta kada bude domaćin najvećeg međunarodnog događaja u svojoj istoriji, specijalizovane izložbe Ekspo 2027 Beograd”, navodi se u saopštenju.
Podseća se da se tokom 93 dana očekuje više od četiri miliona posetilaca, uz 8.000 događaja posvećenih sportu, muzici, kulturi, obrazovanju, inovacijama i poslovanju.
“Poziv gostima je i da boravak produže i upoznaju Srbiju, njene gradove i sela, prirodu, kulturno nasleđe i lokalne ukuse, a gostoprimstvo o kojem su slušali dožive u susretima sa ljudima širom zemlje. Dok gostima budemo otkrivali naše nasleđe i bogatstva, zemlje koje budu tokom tri meseca predstavljale svoje programe, približiće nama iz Srbije, krajeve iz kojih dolaze”, dodaju iz Ekspa.
Najavljuju i da će tokom manifestacije moći da se upozna gastronomska tradicija zemalja učesnica, da se čuje kako zvuče tradicionalni instrumenti i da se od predstavnika tih zemalja nauče igre uz koje su odrastali.
Dodaju da će biti i prilike da se dotakne, proba, oseti i bude deo tradicije, inovacija, igre, sporta i “svega onoga o čemu smo čitali u knjigama, gledali na televiziji ili videli na društvenim mrežama”.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da Sjedinjene Američke Države mogu da pomognu Ukrajini da ojača svoju odbranu otvaranjem Staršilda, satelitske veze za uništavanje neprijateljskih lansirnih sistema balističkih raketa u blizini granice.
Zelenski je u večernjem obraćanju rekao da bi uništavanje ruskih i severnokorejskih sistema za lansiranje balističkih raketa, koji su postavljeni blizu granice sa Ukrajinom, moglo da stvori podsticaj za Rusiju da što pre okonča rat, kao i da SAD mogu u tome da pomognu, prenosi Ukrinform.
“Svi znaju šta je za ovo potrebno. Svi razumeju da ovo može biti efikasno. Ali umesto da se pravo na zaštitu dobije samo ovako, umesto otvaranja satelitskih komunikacija za uništavanje ruskih i severnokorejskih lansirnih sistema balističkih raketa u blizini naših granica, postoji suprotan proces”, kazao je Zelenski.
On je dodao da je ograničenje brzine satelitskog komunikacionog i bezbednosnog sistema “Staršild”, koji je dizajniran za potrebe državnih, vojnih i obaveštajnih službi SAD i njenih partnera, i dalje na snazi na privremeno okupiranim teritorijama.
“Razgovaramo sa našim partnerima, sa američkom stranom, o tome”, istakao je Zelenski.
Ograničenja brzine komunikacije satelita “Staršild” na privremeno okupiranim teritorijama Ukrajine su na snazi sedmi dan zaredom, a prema saopštenju ukrajinskih zvaničnika, ni Pentagon ni kompanija SpejsEks, koja je razvila “Staršild”, još nisu dali objašnjenje.
<% shareCounter %> Podeli