Connect with us

Vesti

Tramp želi da kupi bivši katarski Boing 747 kao privremeni Air Force One

Published

on

U pokušaju da reši problem kašnjenja u isporuci novih predsedničkih aviona, američki predsednik Donald Tramp razmatra nabavku luksuznog Boinga 747-8 koji je prethodno koristila vlada Katara. Letelica bi, nakon obimne modifikacije, mogla privremeno da preuzme ulogu „Air Force One“, dok se ne završi razvoj nove generacije predsedničkih aviona VC-25B, piše Simpleflying.

Američko ratno vazduhoplovstvo trenutno koristi dva aviona VC-25A, bazirana na modelu Boeing 747-200, koji su u službi još od 1990. godine. Iako su već godinama u planu njihovi naslednici – VC-25B avioni bazirani na savremenijem modelu 747-8 – brojni tehnički i finansijski problemi doveli su do ozbiljnih kašnjenja. Novi avioni, prema poslednjim procenama, neće biti spremni pre 2029. godine, što je nakon kraja Trampovog drugog mandata.

Boeing 747 Foto: Shutterstock

U februaru ove godine, Tramp je obišao privatni Boeing 747-8 parkiran u Palm Biču, nekadašnji državni avion Katara koji je bio deo flote Qatar Amiri Flight. Letelica, sada registrovana kao P4-HBJ, prethodno je nosila oznake A7-HJA i A7-HBJ, a od decembra 2023. godine vodi se pod vlasništvom švajcarske kompanije Global Džet. Reč je o avionu starom nešto više od 13 godina, sa VIP konfiguracijom i svega 89 sedišta, prilagođenom potrebama državnika.

Prema pisanju Wall Street Journala, Tramp je angažovao američku odbrambenu kompaniju L3Harris za modernizaciju letelice. Avion će biti opremljen specijalnim komunikacionim, bezbednosnim i komandnim sistemima kako bi ispunio standarde predsedničkog aviona. Ukoliko sve prođe po planu, Tramp očekuje da avion bude spreman za upotrebu već na jesen.

Boeing 747 Foto: Wikipedia

Boeing 747-8 VIP, poznat i kao BBJ 747-8, najduži je putnički avion na svetu sa dužinom od 76,3 metra i rasponom krila od 68,4 metra. Opremljen je sa četiri GE Genx-2B67 motora i ima dolet veći od 13.000 kilometara u konfiguraciji sa smanjenim brojem sedišta, što ga čini idealnim za interkontinentalne letove bez presedanja. Avion P4-HBJ već poseduje luksuzni enterijer, ali mu predstoji dodatna oprema specifičnim sistemima kao što su protivraketna zaštita, šifrovana komunikacija, sistemi za elektronsko ratovanje i otpornost na elektromagnetne impulse (EMP).

Ovakva konverzija civilne letelice u predsednički avion nije bez presedana, ali podrazumeva značajna ulaganja. Procene govore da bi celokupna adaptacija mogla da premaši stotine miliona dolara, iako bi i dalje bila znatno jeftinija od trenutnog programa VC-25B, čiji ukupni troškovi prelaze 3,9 milijardi dolara.

Boeing 747 Foto: Shutterstock

Interesantno je da bi nova predsednička letelica, makar i privremena, dolazila iz bliskoistočne monarhije, što nosi određenu simboliku u domenu političkog marketinga, naročito u svetlu Trampove politike “kupujmo američko”. Tramp je, komentarišući odabir, rekao da nikada ne bi birao Erbas umesto Boinga, ali da bi razmotrio kupovinu korišćene letelice iz inostranstva i njenu konverziju u američku predsedničku platformu.

Foto: Screenshot Flightradar24

Letelica P4-HBJ je poslednji let iz Katara obavila u decembru 2023. godine, kada je sa aerodroma Hamad u Dohi poletela ka aerodromu JFK u Njujorku, u letu dugom 14 sati. Njen prelazak u američku službu, ako bude realizovan, bio bi još jedan primer kako avioni iz vladinih flota drugih zemalja mogu dobiti novo značajno poglavlje u političkoj i bezbednosnoj avijaciji.

U istoriji američke predsedničke avijacije postojali su i raniji prelazni avioni, kao što su VC-137 (modifikovani Boeing 707), koji su koristili Džerald Ford i Ronald Regan. Ipak, nikada do sada letelica stranog porekla nije razmatrana za ulogu „Air Force One“, što ovu priču dodatno izdvaja i čini predmetom interesovanja i vazduhoplovne i političke javnosti.

(Aero.rs)

Preuzeto sa: https://www.telegraf.rs/rss

Continue Reading

Vesti

Beogradski džez festival otvara Ana Popović: Naša najuspešnija muzičarka pred beogradskom publikom

Published

on

By

Google Source

Selektor Beogradskog džez festivala Vojislav Pantić je izjavio da su poslednjih 20 godina vrlo principijelni oko toga da to bude manifestacija koja nudi raznolike stilove i generacije ljudi iz raznih krajeva sveta.

Pantić je rekao Tanjugu da su organizatori iz Doma omladine Beograda (DOB) gledali da 42. Beogradski džez festival, bude ogledalo onoga što je trenutno značajno u evropskom i američkom džezu, kod i nas, odnosno “uzorak onoga što se dešava na džez sceni”.

Prema njegovim rečima, na festival koji će biti održan od 21. do 24. oktobra, pod sloganom “Ušće džeza”, uspeli su da dovedu Panorkestra (Panorchestra), koji je po mišljenju kritičara imao najbolji džez album u Italiji.

Dolaze i pijanista Žoao Paulo Esteves da Silva, koji je sa svojim kvartetom imao drugoplasirano izdanje u Portugalu 2025. godine “País Distante”, kao i nagrađivane španskog pijanistu Danijela Garsije i švajcarskog vokaliste Andreasa Šerera.

Kada je Beogradski džez festival ponovo pokretan pre 20 godina, bila je ideja da imaju po trećinu izvođača iz Sjedinjenih Država, Evrope i naše zemlje, a Pantić je rekao da se desilo da Amerikanca ove godine ima nešto malo više.

Pantić je ocenio da je specifično što od izvođača iz SAD na festivalu “zapravo nijedan nije u čistom mejnstrimu”.

Beogradski džez festival 21. oktobra u DOB-u otvara bluz gitaristkinja Ana Popović, a Pantić je istakao da se pogodilo da ona ove godine slavi 50. rođendan, i da je “pre tačno 25 godina krenula u ovu priču, prvo iz Evrope pa da je otišla u Ameriku”.

‘,
fallbackScript: ‘https://cdn2.midas-network.com/Scripts/midasWidget-25-1099-11898.js’
}
googletag.cmd.push(function(){function e(t){if(t.slot.getSlotElementId()===slotReplacement.slotId){if(t.isEmpty){var n=document.getElementById(slotReplacement.slotId).parentElement;if(n&&(n.innerHTML=””,slotReplacement.fallbackHtml&&(n.innerHTML=slotReplacement.fallbackHtml),slotReplacement.fallbackScript)){var l=document.createElement(“script”);l.src=slotReplacement.fallbackScript,n.appendChild(l)}}googletag.pubads().removeEventListener(“slotRenderEnded”,e)}}googletag.pubads().addEventListener(“slotRenderEnded”,e),googletag.enableServices()});
})()
]]>

“Zašto ne Ana, ako imamo mogućnost da hedlajner festivala bude neko naš, što je užasno retko? Rekao bih da je Ana verovatno najuspešnija naša muzičarka, ne bluza ili džeza, nego ukupno popularne muzike u poslednjih 100 godina u svetu”, ocenio je Pantić.

Iz SAD dolaze trio Mestetiks (Messthetics), koji vuče korene iz alternativnog rok benda Fugazi, kao i projekat Čikago andergraund (Chicago Underground) duo, zatim trubač Markiz Hil, laureat takmičenja “Thelonious Monk” i trio violiniste Aruna Ramamurtija.

“Ako neko želi da mu preporučim nešto što je najviše mejnstrim, možda je to Markizov koncert, ali će čuti i elemente savremene američke muzike koja se nastavlja na ritam i bluzu i soul. I to dokazuje koliko je džez danas raznovrstan”, istakao je Pantić.

Organizatorima Beogradskog džez festivala je mnogo važno predstavljanje domaćeg džeza, a Pantić je dodao da je “nova generacija, koja je stasala u prvoj deceniji ovog veka, rešila da se hrabro upusti u evropsku džez scenu”.

“Zašto je nama važno da promovišemo pre svega mlade muzičare? Zato što poštuju tradiciju, ali gledaju napred i razumeju kako treba da zvuči džez današnjeg doba”, ocenio je Pantić.

Prema njegovim rečima, interesantno je da kod domaćih muzičara nema folklornih balkanskih elemenata, kao pre 20 godina, i bave se džezom ovog trenutka.

Na otvaranju festivala će biti svetska premijeru novog programa Vladimira Nikolova “History Now”, trubač Ivan Radivojević premijerno izvodi ceo drugi album “Not Quite Sun, Not Quite the Moon”, a tu je i mladi bariton saksofonista Đorđe Kujundžić sa mešavinom latino ritmova, bluza i balkanskog folklora.

Pantić je najavio da će po završetku Kujundžićevog koncerta, ostati na sceni kao dežurni bend za završni džem sešn.

“Svi se nadamo da će to biti impuls da dođu i strani muzičari koji su tog dana još tu, kao i domaći i da napravimo jedno lepo druženje koje će trajati malo duže”, zaključio je Pantić.

(Telegraf.rs/Tanjug)

Preuzeto sa: https://www.telegraf.rs/rss

Continue Reading

Vesti

Superkup Srbije za odbojkaše igraće se 17. oktobra, evo gde će se igrati

Published

on

By

Superkup Srbije za odbojkaše između Radničkog iz Kragujevca i Spartaka iz Subotice igraće se 17. oktobra u Bečeju, saopštio je danas Odbojkaški savez Srbije.

Za prvi trofej u sezoni boriće se prvak Srbije za sezonu 2025/26 Radnički i pobednik Kupa Srbije Spartak.

Utakmica 16. Superkupa Srbije igraće se od 17.30 časova u dvorani “Đorđe Predin Badža”.

Crvena zvezda je najtrofejnija u Superkupu sa šest pehara, Vojvodina ima pet, Novi Pazar dva, a Partizan i Radnički po jedan.

(Telegraf.rs/Tanjug)

Preuzeto sa: https://www.telegraf.rs/rss

Continue Reading

Vesti

Pohitaj i zavrni rukav: Davanjem krvi činite dobro i sebi i drugima

Published

on

By

Dobrovoljni davaoci krv danas mogu da daju u 3 grada u Srbiji.

  • Žagubica, Tehnička škola 9-13 h
  • Požarevac, Dom Crvenog krsta 8-14 h
  • Smederevo, Sportska hala Smederevo 8-14 h

Krv se može dati i na Institutu za transfuziјu krvi Srbiјe, u Beogradu, u Ulici Svetog Save 39.

– radnim danima od 7 do 19 h

– subotom i praznicima od 8 do 15 h

Ko sve može da bude dobrovoljni davalac krvi

Davalac krvi može biti svaka zdrava, odrasla osoba, starosti od 18-65 godina kod koje se lekarskim pregledom i proverom krvne slike, odnosno nivoa hemoglobina, utvrdi da davanje krvi neće ugroziti ni nju, niti osobu kojoj bi se ta krv primenila.

To znači da je potrebno da se zadovolje sledeći kriterijumi: da je osoba zdrava, dobrog opšteg stanja, teža od 50 kg, telesne temperature manje do 37°C, pulsa između 50 – 100/min, krvnog pritiska: ne višeg od 24/14 kPa i ne nižeg od 13,3/8,66 kPa, limfne žlezde vrata i pazuha, jetra i slezina ne smeju biti uvećane, hemoglobin mora biti iznad 135 g/L (Hct = 0.38) za muškarce, hemoglobin mora biti iznad 125 g/L (Hct = 0.4) za žene, interval između davanja krvi je 3 meseca (12 nedelja) za muškarce i 4 meseca (16 nedelja) za žene.

Davalac krvi u Srbiji ima u proseku 38 godina, stalno je zaposlen i ima porodicu, navodi se na sajtu Instituta za transfuziju krvi Srbije. Većinu dobrovoljnih davalaca krvi čine muškarci (73,5 %), dok su žene zastupljene u manjem procentu (26,5 %), što je uobičajeno i u drugim zemljama.

(Telegraf.rs)

Preuzeto sa: https://www.telegraf.rs/rss

Continue Reading

Trending

Copyright © 2024 BGD novine, powered by WordPress.