Connect with us

Vesti

Na ovom veštačkom ostrvu nikad ne živi više od 5 stanovnika, ali je to ipak kneževina

Published

on

Vreme čitanja: oko 2 min.

Aleksandra Blažević

Vreme čitanja: oko 2 min.

Na oko deset kilometara udaljenosti od britanske obale, u Severnom moru leži Raf Tauer, veštačko ostrvo, odnosno vojna platforma na kojoj se nalazi izmišljena država

Kneževina SIland, izmišljena država, nepostojeća država

Foto: Shutterstock

Kada je Velika Britanija tokom Drugog svetskog rata gradila platforme na moru za vojne potrebe, verovatno nije ni slutila da će tako, na neki način pomoći stvaranju Kneževine Silend.

Na oko deset kilometara udaljenosti od britanske obale, u Severnom moru leži Raf Tauer, veštačko ostrvo, odnosno vojna platforma na kojoj se nalazi izmišljena država.

Iako Kneževina Silend ima i svoju valutu i zastavu i grb, na međunarodnom nivou ona nije priznata, mada osnivač ove „države“ ipak smatra da su određene zemlje priznale kneževinu kao državu. Doduše, o tome ne postoje zvanični podaci, ali na osnovu određenih postupaka najpre Velike Britanije, a potom i Nemačke, nekadašnji major britanske vojske, koji je i osnovao ovu kneževinu, ipak veruje da su te zemlje priznale Kneževinu Silend kao nezavisnu državu.

Formiranje Kneževine Silend

Oo deset kilometara deli obalnu teritoriju Velike Britanije i platformu u Severnom moru, koja nosi naziv Raf Tauer. Budući da to nisu britanske teritorijalne vode, nekadašnji major britanske vojske, po imenu Pedi Rot Bejts je došao na ideju da jednostavno „zauzme“ to veštačko ostrvo.

Kneževina SIland, izmišljena država, nepostojeća država

Foto: Millenius / Alamy / Alamy / Profimedia

Zatim je sa članovima porodice 2. septembra 1967. godine jednostavno otišao na platformu, čija je površina oko 550 kvadratnih kilometara i proglasio se, ni manje ni više, nego Njegovim kraljevskim visočanstvom princom. Uz princa Roja, tu je i princeza Džoan od Silenda, njegova supruga, ali i njihovi sin i ćerka.

Kako ističe „Vikipedija“, na ovoj platformi je broj stanovnika do pet, a retko kada više.

Kneževina Silend, Severno more

Kneževina Silend. Ova „država“ izdala je Brimejeru pasoš na ime „Njegovo Visočanstvo princ Aleksis Romanov Dolgoruki“. Foto: Wikimedia Commons/Public domain/Ryan Lackey from San Francisco, CA, US/FlickreviewR

Zapravo je na dan kada je njegovoj supruzi bio rođendan, Roj proglasio Kneževinu Silend, navedeno je na zvaničnom sajtu i tome su prisustvovali on, njegova supruga Džoan, sin Majkl i ćerka Penelope. Tada je simbolično podignuta i zastava kneževine, koja je je za tu priliku i dizajnirana.

Da sve bude još romantičnije, tom prilikom je svojoj supruzi dodelio i titulu.

Kneževina SIland, izmišljena država, nepostojeća država

Foto: Millenius / Alamy / Alamy / Profimedia

Sudbina Kneževine Silend

Od tada pa do danas je Kneževina Silend prošla kroz mnoge, ne tako lepe događaje. Nekoliko puta je bila otvarana vatra sa platforme, hapšen je Rojev sin, a dogodio se i požar 2006. godine, što je prouzrokovalo veliku materijalnu štetu, ali je kneževina istrajala.

Danas se smatra najpoznatijom mikronacijom na celom svetu.

(Ona.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Video: Magični zalazak sunca u Posidiju

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Preuzeto sa: https://www.telegraf.rs/rss

Continue Reading

Vesti

Beogradski džez festival otvara Ana Popović: Naša najuspešnija muzičarka pred beogradskom publikom

Published

on

By

Google Source

Selektor Beogradskog džez festivala Vojislav Pantić je izjavio da su poslednjih 20 godina vrlo principijelni oko toga da to bude manifestacija koja nudi raznolike stilove i generacije ljudi iz raznih krajeva sveta.

Pantić je rekao Tanjugu da su organizatori iz Doma omladine Beograda (DOB) gledali da 42. Beogradski džez festival, bude ogledalo onoga što je trenutno značajno u evropskom i američkom džezu, kod i nas, odnosno “uzorak onoga što se dešava na džez sceni”.

Prema njegovim rečima, na festival koji će biti održan od 21. do 24. oktobra, pod sloganom “Ušće džeza”, uspeli su da dovedu Panorkestra (Panorchestra), koji je po mišljenju kritičara imao najbolji džez album u Italiji.

Dolaze i pijanista Žoao Paulo Esteves da Silva, koji je sa svojim kvartetom imao drugoplasirano izdanje u Portugalu 2025. godine “País Distante”, kao i nagrađivane španskog pijanistu Danijela Garsije i švajcarskog vokaliste Andreasa Šerera.

Kada je Beogradski džez festival ponovo pokretan pre 20 godina, bila je ideja da imaju po trećinu izvođača iz Sjedinjenih Država, Evrope i naše zemlje, a Pantić je rekao da se desilo da Amerikanca ove godine ima nešto malo više.

Pantić je ocenio da je specifično što od izvođača iz SAD na festivalu “zapravo nijedan nije u čistom mejnstrimu”.

Beogradski džez festival 21. oktobra u DOB-u otvara bluz gitaristkinja Ana Popović, a Pantić je istakao da se pogodilo da ona ove godine slavi 50. rođendan, i da je “pre tačno 25 godina krenula u ovu priču, prvo iz Evrope pa da je otišla u Ameriku”.

‘,
fallbackScript: ‘https://cdn2.midas-network.com/Scripts/midasWidget-25-1099-11898.js’
}
googletag.cmd.push(function(){function e(t){if(t.slot.getSlotElementId()===slotReplacement.slotId){if(t.isEmpty){var n=document.getElementById(slotReplacement.slotId).parentElement;if(n&&(n.innerHTML=””,slotReplacement.fallbackHtml&&(n.innerHTML=slotReplacement.fallbackHtml),slotReplacement.fallbackScript)){var l=document.createElement(“script”);l.src=slotReplacement.fallbackScript,n.appendChild(l)}}googletag.pubads().removeEventListener(“slotRenderEnded”,e)}}googletag.pubads().addEventListener(“slotRenderEnded”,e),googletag.enableServices()});
})()
]]>

“Zašto ne Ana, ako imamo mogućnost da hedlajner festivala bude neko naš, što je užasno retko? Rekao bih da je Ana verovatno najuspešnija naša muzičarka, ne bluza ili džeza, nego ukupno popularne muzike u poslednjih 100 godina u svetu”, ocenio je Pantić.

Iz SAD dolaze trio Mestetiks (Messthetics), koji vuče korene iz alternativnog rok benda Fugazi, kao i projekat Čikago andergraund (Chicago Underground) duo, zatim trubač Markiz Hil, laureat takmičenja “Thelonious Monk” i trio violiniste Aruna Ramamurtija.

“Ako neko želi da mu preporučim nešto što je najviše mejnstrim, možda je to Markizov koncert, ali će čuti i elemente savremene američke muzike koja se nastavlja na ritam i bluzu i soul. I to dokazuje koliko je džez danas raznovrstan”, istakao je Pantić.

Organizatorima Beogradskog džez festivala je mnogo važno predstavljanje domaćeg džeza, a Pantić je dodao da je “nova generacija, koja je stasala u prvoj deceniji ovog veka, rešila da se hrabro upusti u evropsku džez scenu”.

“Zašto je nama važno da promovišemo pre svega mlade muzičare? Zato što poštuju tradiciju, ali gledaju napred i razumeju kako treba da zvuči džez današnjeg doba”, ocenio je Pantić.

Prema njegovim rečima, interesantno je da kod domaćih muzičara nema folklornih balkanskih elemenata, kao pre 20 godina, i bave se džezom ovog trenutka.

Na otvaranju festivala će biti svetska premijeru novog programa Vladimira Nikolova “History Now”, trubač Ivan Radivojević premijerno izvodi ceo drugi album “Not Quite Sun, Not Quite the Moon”, a tu je i mladi bariton saksofonista Đorđe Kujundžić sa mešavinom latino ritmova, bluza i balkanskog folklora.

Pantić je najavio da će po završetku Kujundžićevog koncerta, ostati na sceni kao dežurni bend za završni džem sešn.

“Svi se nadamo da će to biti impuls da dođu i strani muzičari koji su tog dana još tu, kao i domaći i da napravimo jedno lepo druženje koje će trajati malo duže”, zaključio je Pantić.

(Telegraf.rs/Tanjug)

Preuzeto sa: https://www.telegraf.rs/rss

Continue Reading

Vesti

Superkup Srbije za odbojkaše igraće se 17. oktobra, evo gde će se igrati

Published

on

By

Superkup Srbije za odbojkaše između Radničkog iz Kragujevca i Spartaka iz Subotice igraće se 17. oktobra u Bečeju, saopštio je danas Odbojkaški savez Srbije.

Za prvi trofej u sezoni boriće se prvak Srbije za sezonu 2025/26 Radnički i pobednik Kupa Srbije Spartak.

Utakmica 16. Superkupa Srbije igraće se od 17.30 časova u dvorani “Đorđe Predin Badža”.

Crvena zvezda je najtrofejnija u Superkupu sa šest pehara, Vojvodina ima pet, Novi Pazar dva, a Partizan i Radnički po jedan.

(Telegraf.rs/Tanjug)

Preuzeto sa: https://www.telegraf.rs/rss

Continue Reading

Vesti

Pohitaj i zavrni rukav: Davanjem krvi činite dobro i sebi i drugima

Published

on

By

Dobrovoljni davaoci krv danas mogu da daju u 3 grada u Srbiji.

  • Žagubica, Tehnička škola 9-13 h
  • Požarevac, Dom Crvenog krsta 8-14 h
  • Smederevo, Sportska hala Smederevo 8-14 h

Krv se može dati i na Institutu za transfuziјu krvi Srbiјe, u Beogradu, u Ulici Svetog Save 39.

– radnim danima od 7 do 19 h

– subotom i praznicima od 8 do 15 h

Ko sve može da bude dobrovoljni davalac krvi

Davalac krvi može biti svaka zdrava, odrasla osoba, starosti od 18-65 godina kod koje se lekarskim pregledom i proverom krvne slike, odnosno nivoa hemoglobina, utvrdi da davanje krvi neće ugroziti ni nju, niti osobu kojoj bi se ta krv primenila.

To znači da je potrebno da se zadovolje sledeći kriterijumi: da je osoba zdrava, dobrog opšteg stanja, teža od 50 kg, telesne temperature manje do 37°C, pulsa između 50 – 100/min, krvnog pritiska: ne višeg od 24/14 kPa i ne nižeg od 13,3/8,66 kPa, limfne žlezde vrata i pazuha, jetra i slezina ne smeju biti uvećane, hemoglobin mora biti iznad 135 g/L (Hct = 0.38) za muškarce, hemoglobin mora biti iznad 125 g/L (Hct = 0.4) za žene, interval između davanja krvi je 3 meseca (12 nedelja) za muškarce i 4 meseca (16 nedelja) za žene.

Davalac krvi u Srbiji ima u proseku 38 godina, stalno je zaposlen i ima porodicu, navodi se na sajtu Instituta za transfuziju krvi Srbije. Većinu dobrovoljnih davalaca krvi čine muškarci (73,5 %), dok su žene zastupljene u manjem procentu (26,5 %), što je uobičajeno i u drugim zemljama.

(Telegraf.rs)

Preuzeto sa: https://www.telegraf.rs/rss

Continue Reading

Trending

Copyright © 2024 BGD novine, powered by WordPress.