Beograd
ISKLJUČENJA STRUJE U BEOGRADU ZA PONEDELJAK, 23.6. – Beograduživo.rs
Brdo: 198, 214–218, 222, 226–228A, 232, 238–244, 258–266A, 280–280A, 354–356, 366, 412, 191C, 215, 221–221A, 225, 231, 235–245, 255, 259–263, 355–359, 371, 411
Donji kraj: 2, 54A–54C, 68, 116, 346, 370, 416, 440–446, 452–454, 464, 468–470, 474–476A, 494–496, 500–510, 514, 520, 524–526, 530–530A, 538C–540A, 544–544A, 550, 556–560, 564, 568–570, 574–576, 580, 588–590, 598–600, 652–654, 658, 666–674, 680–686, 690–690A, 694–696, 1, 5, 21, 65G, 83A, 95A, 195D, 405, 417C, 427B, 441, 445–451, 457–459, 465, 471A–475, 487, 493A–497, 501, 507–517, 521, 525–531, 543–545, 549–553A, 557, 561–571, 579–589A, 597, 613G–617, 629–629A, 647, 651–653, 657–659, 663–669, 673, 681–681B, 685–693A
Muzička kolonija: 320, 334, 370–378, 382, 386, 390, 394, 398A, 406V–410, 414–416, 420, 652, 333, 367, 371, 377, 387–389, 393, 397–399, 405–411A, 415–419, 427B
Beograd
Šta obići u Beogradu za vikend? Mesta koja ne treba propustiti
Beograd je grad koji se ne može obići za jedan vikend, pa ni najduži spisak znamenitosti ne garantuje dobar boravak. Zato je pametnije pitati se ne šta sve postoji, nego šta od toga zaista možete da doživite u dva dana. Mesta se najbolje biraju prema vremenu kojim raspolažete, njihovoj lokaciji i tempu obilaska koji vam prija.
Vikend u Beogradu počinje izborom mesta
Većina ljudi pravi istu grešku: otvori mapu, označi petnaest tačaka i sutradan shvati da su između njih kilometri, gužva i umor. Plan koji na papiru izgleda odlično, u praksi se pretvara u trku od jednog do drugog ulaza, bez trenutka da se bilo šta zaista vidi.
Probajte da krenete obrnutim redosledom. Umesto spiska od deset imena, izaberite tri do četiri mesta koja vas zaista zanimaju, pa im dodajte vreme. Ako vas privlači istorija, to može biti Kalemegdan; ako volite atmosferu, Skadarlija ili Savamala; ako vam treba zelenilo, Ada Ciganlija ili Avala.
Zamislite subotu ujutru na Kalemegdanskoj terasi. Kafa se pije polako, a pogled seže do ušća Save u Dunav i do Novog Beograda sa druge strane. Takav trenutak vredi više od tri odrađene znamenitosti, jer upravo on ostaje u sećanju posle vikenda.
Korisno je i da unapred znate koliko vam vremena realno ostaje. Od ukupna dva dana oduzmite spavanje, obroke i prelaske između lokacija; ono što ostane jeste vaš pravi budžet za razgledanje. Obično je to šest do osam sati dnevno, što je dovoljno za dva ili tri sadržajna mesta, a ne za deset.
Šetnja kroz gradsko jezgro povezuje više mesta
Dobra vest je da se centar Beograda može obići peške, a da pritom ne deluje kao pešačka tura iz udžbenika. Od Kalemegdana preko Knez Mihailove ulice do Trga republike i dalje ka Skadarliji stiže se laganim tempom, uz pauze za kafu ili kolač.
Ova ruta je dobar primer kako jedna šetnja može da poveže nekoliko mesta u celinu. Ujutru tvrđava i park, oko podneva Knez Mihailova sa izlozima i uličnim sviračima, a u poslepodnevnim satima Muzej Nikole Tesle ili Narodni muzej, u zavisnosti od toga šta vas više privlači. Uveče vas čeka bohemska Skadarlija, gde se uz živu muziku lako zaboravi na sat.
Ako volite savremenu kulturu, u istoj zoni možete zaviriti u galerije i male pozorišne scene, a petkom i subotom ulice oko Strahinjića Bana ostaju žive do kasno u noć. Razmak između ovih tačaka meri se minutima, što znači da se ništa ne gubi na putovanje.
Praktičan savet: pešačenje po gradskom jezgru planirajte u jednom, neprekinutom bloku, recimo od deset do šest uveče, sa jednom dužom pauzom za ručak. Tako se izbegava stalno vraćanje i cik-cak kretanje koje troši energiju, a ne donosi nikakvo dodatno iskustvo.
Udaljenije tačke menjaju ritam jednog dana
Kada se sa centra pređe na mesta poput Sremskih Karlovaca, Zemuna ili Ade Ciganlije, računica se menja. Dok u jezgru razmišljate u minutima hoda, ovde razmišljate u sat vremena putovanja, čekanja na stanici ili traženja parkinga. Zato se odgovor na pitanje prevoza svodi na to koliko mesta želite da povežete u jednom danu.
Gradski prevoz je pouzdan za pojedinačne odlaske, ali svaki prelaz traži strpljenje. Do Zemuna i Gardoša stiže se bez problema, do Ade Ciganlije se u letnjim mesecima putuje po gužvi, a na Avalu, sa vidikovcem i spomenikom Neznanom junaku, najlakše se stiže sopstvenim prevozom ili taksijem. Ako ta tri mesta želite da vidite u istom danu, prevoz postaje deo plana, a ne usputna stvar.
Tu dolazi do izražaja mogućnost da vozilo prilagodite sopstvenom ritmu. Primera radi, opcija rent a car Beograd za svaki budžet je jedno rešenje: za dnevni najam možete uzeti manji gradski automobil, a ako vas je više i želite više komfora, srednju klasu. Vozilo se rezerviše onlajn ili telefonom, a bira se prema broju ljudi i planiranoj ruti, što je dovoljno da se prepodne provede na Avali, ručak u Zemunu, a popodne na Adi, bez čekanja na liniju.
Ipak, ni to nije obavezno. Ako vam je prioritet mirniji tempo, možete jednostavno izabrati samo jednu udaljeniju tačku i posvetiti joj pola dana. Na Adi Ciganliji, na primer, lako se provede celo popodne vikendom uz bicikl, šetnju oko jezera ili obične klupe u hladu.
Koja mesta zaista staju u vikend?
Kada se sve sabere, vikend u Beogradu najbolje funkcioniše kao kombinacija jednog dana za centar i jednog dana za nešto udaljenije. Subota je pogodna za gradsko jezgro, jer su muzeji, kafići i prodavnice otvoreni, dok nedelja bolje odgovara izletu do Avale, Zemuna ili reke, kada je grad sporiji i mirniji.
Ostavite i malo slobodnog prostora. Najlepše uspomene retko dolaze sa lokacija koje ste označili unapred; češće su to klupa pored reke koja vas je zadržala sat duže nego što ste planirali, ili uličica u Zemunu u koju ste skrenuli iz radoznalosti. Plan koji dozvoljava takva skretanja ostavlja više prostora za trenutak, a to je ono što putovanje čini putovanjem.
Za kraj, izaberite mesta na isti način na koji biste birali sagovornike za dug razgovor: manje njih, ali dovoljno vremena za svakog. U gradu kakav je Beograd, upravo to je razlika između vikenda koji se samo odradi i vikenda koji ostaje u sećanju. Za još korisnih informacija, posetite naš sajt.
Beograd
Buka u centru Beograda – kako zaštititi stan od saobraćaja i gradske vreve?
Život u centru Beograda ima brojne prednosti, od blizine poslovnih zona, kulturnih sadržaja i restorana do dobre povezanosti sa ostalim delovima grada. Međutim, stanovanje u prometnim ulicama donosi i jedan od najvećih izazova savremenog urbanog života – svakodnevnu buku. Automobili, autobusi, tramvaji, motocikli, građevinski radovi i noćni život stvaraju zvukove koji često dopiru do stanova čak i kada su prozori zatvoreni.
Dugotrajna izloženost saobraćajnoj buci može negativno uticati na kvalitet sna, koncentraciju i opšte raspoloženje. Posebno su pogođeni stanari starijih zgrada, u kojima prozori, vrata i zidovi često ne pružaju odgovarajuću zvučnu izolaciju.
Ipak, život u centru velikog grada ne mora da znači odricanje od mira i udobnosti. Pravilnim renoviranjem, izborom kvalitetnih materijala i primenom savremenih izolacionih rešenja moguće je značajno smanjiti prodor spoljašnjih zvukova i stvoriti prijatnije uslove za svakodnevni život.
Kvalitetna stolarija kao prva zaštita od gradske buke
Prozori predstavljaju jednu od najvažnijih tačaka kroz koje spoljašnja buka prodire u stan. U starijim beogradskim zgradama često se mogu pronaći drveni prozori koji su izgubili prvobitna izolaciona svojstva, imaju dotrajale zaptivke ili ne naležu pravilno na okvir.
Prilikom renoviranja stanova u prometnim ulicama, ALU stolarija predstavlja jedno od savremenih rešenja koje može doprineti boljoj zvučnoj izolaciji, posebno kada se kombinuje sa odgovarajućim akustičnim staklom, kvalitetnim zaptivkama i profesionalnom ugradnjom. Aluminijumski profili odlikuju se stabilnošću, dugotrajnošću i mogućnošću izrade većih staklenih površina, zbog čega se često koriste u modernim stambenim objektima.
Važno je naglasiti da sama vrsta materijala od kojeg je izrađen okvir ne određuje nivo zvučne zaštite. Veliku ulogu imaju debljina i sastav stakla, kvalitet zaptivanja i način povezivanja prozora sa zidom.
Posebno efikasno rešenje mogu biti prozori sa akustičnim laminiranim staklom i različitim debljinama staklenih ploča, jer takve kombinacije mogu bolje prigušiti određene frekvencije saobraćajne buke.
Za stanove koji gledaju na prometne beogradske ulice, zamena dotrajale stolarije često predstavlja jedan od najznačajnijih koraka ka mirnijem domu.
Zašto je gradska buka posebno izražena u starijim zgradama?
Mnoge stambene zgrade u centralnim beogradskim opštinama izgrađene su pre više decenija, kada zvučna izolacija nije uvek predstavljala jedan od glavnih prioriteta prilikom projektovanja.
Visoki plafoni, masivni zidovi i tradicionalna gradnja imaju svoje prednosti, ali dotrajala stolarija, neadekvatno zaptiveni otvori i stare instalacije mogu doprineti prenošenju neželjenih zvukova.
Poseban problem predstavljaju stanovi koji se nalaze neposredno iznad prometnih saobraćajnica, autobuskih stajališta, ugostiteljskih objekata ili raskrsnica.
U takvim uslovima buka nije ograničena samo na dnevne sate. Zvuci motora, kočenja, razgovora prolaznika i noćnog saobraćaja mogu narušavati odmor i tokom kasnih večernjih časova.
Zbog toga je pre renoviranja korisno utvrditi odakle dolazi najveći deo buke i kojim putem prodire u unutrašnjost stana.
Zvučna izolacija zidova za dodatnu zaštitu
Iako se najveći deo pažnje obično posvećuje prozorima, zidovi takođe mogu imati značajnu ulogu u prenošenju zvukova.
U stanovima koji se nalaze pored prometnih ulica ili dele zidove sa bučnim susednim prostorijama, dodatna zvučna izolacija može doprineti većoj udobnosti.
Jedno od mogućih rešenja podrazumeva postavljanje nezavisnih obloga od gips-kartonskih ploča sa odgovarajućom izolacionom ispunom, uz akustičko odvajanje konstrukcije od postojećeg zida.
Mineralna vuna često se koristi kao deo takvih sistema, ali je važno da se primeni u pravilno projektovanoj konstrukciji. Samostalno postavljanje tankih izolacionih materijala na zid uglavnom nije dovoljno za ozbiljnije smanjenje saobraćajne buke.
Posebnu pažnju treba posvetiti spojevima između zidova, plafona i podova, jer čak i mali propusti mogu umanjiti efikasnost izolacije.
Dobro izvedeni radovi mogu pomoći da unutrašnji prostor postane tiši, bez značajnijeg narušavanja estetike enterijera.
Kako raspored nameštaja utiče na osećaj buke u stanu?
Prilikom uređenja enterijera često se zanemaruje činjenica da raspored nameštaja i izbor materijala mogu uticati na akustiku prostorije.
Prazne prostorije sa velikim staklenim površinama, tvrdim podovima i malo tekstila imaju izraženije odbijanje zvuka. Zbog toga se razgovori, televizor i ostali unutrašnji zvuci mogu doživljavati kao glasniji.
Tepisi, tapacirani nameštaj, zavese i police sa knjigama mogu doprineti smanjenju odjeka i stvaranju prijatnije zvučne atmosfere.
Ipak, ovakvi elementi prvenstveno poboljšavaju akustiku unutar stana i ne mogu zameniti kvalitetnu izolaciju od spoljašnje saobraćajne buke.
U stanovima koji se nalaze uz veoma prometne ulice korisno je, ukoliko raspored prostorija to dozvoljava, spavaću sobu organizovati prema mirnijoj strani zgrade.
Takvo rešenje može biti posebno značajno za porodice sa malom decom, starije osobe i sve koji su osetljiviji na noćnu buku.
Ulazna vrata i hodnici kao često zanemaren izvor buke
Buka u stanovima ne dolazi isključivo sa ulice. Zvuci iz zajedničkih hodnika, stepeništa i liftova takođe mogu narušiti privatnost i mir ukućana.
U starijim zgradama ulazna vrata često nemaju odgovarajuće zaptivke, zbog čega se razgovori, koraci i zatvaranje drugih vrata jasno čuju unutar stana.
Zamena dotrajalih ulaznih vrata modelima sa boljom zvučnom izolacijom može doprineti smanjenju takvih neprijatnosti.
Posebno je važno pravilno zaptivanje prostora između vrata i poda, kao i spojeva između dovratnika i zida.
Prilikom izbora vrata treba obratiti pažnju na deklarisana akustična svojstva kompletnog sistema, a ne samo na njegov izgled ili debljinu.
Kombinovanjem kvalitetnih vrata i odgovarajuće obrade hodnika moguće je poboljšati privatnost i stvoriti prijatniji ambijent u stanu.
Savremeni trend u renoviranju stanova – spoj estetike i zvučne izolacije
Savremeno renoviranje stanova više nije usmereno isključivo na vizuelni izgled prostora. Sve veći značaj pridaje se kvalitetu stanovanja, energetskoj efikasnosti i zaštiti od spoljašnjih uticaja.
Jedan od pravaca koji se sve češće ističe kao trend u uređenju urbanih stanova jeste povezivanje modernog dizajna sa funkcionalnim rešenjima za veću udobnost.
Velike staklene površine, minimalistički prozorski profili, prirodni materijali i jednostavne linije mogu se kombinovati sa odgovarajućim akustičnim sistemima.
Posebno su zanimljiva rešenja koja omogućavaju očuvanje prirodne svetlosti, a istovremeno pružaju bolju zaštitu od saobraćajne buke.
Prilikom renoviranja starijih stanova u centru Beograda važno je uskladiti estetske zahteve sa tehničkim mogućnostima objekta. U zgradama koje imaju zaštićenu fasadu ili posebnu arhitektonsku vrednost, zamena spoljašnje stolarije može zahtevati dodatne uslove i saglasnosti.
Kvalitetno planiranje omogućava da stan zadrži svoj karakter, dok savremena rešenja doprinose prijatnijem i funkcionalnijem životnom prostoru.
Miran dom u centru Beograda nije nedostižan cilj
Život u centru Beograda podrazumeva dinamično okruženje, veliki broj ljudi i svakodnevnu saobraćajnu aktivnost. Iako nije moguće potpuno ukloniti zvukove velikog grada, njihov prodor u stan može se značajno smanjiti pravilnim izborom izolacionih rešenja.
Najbolji rezultati postižu se kada se renoviranje planira kao celina, uz analizu postojećeg stanja prozora, zidova, vrata i drugih potencijalnih puteva prenosa zvuka.
Umesto ulaganja u pojedinačna rešenja bez prethodne procene, korisnije je odrediti prioritete i usmeriti budžet na promene koje će doneti najveće poboljšanje.
Kvalitetna zvučna izolacija ne doprinosi samo većoj udobnosti, već može pozitivno uticati na san, koncentraciju i svakodnevno funkcionisanje ukućana.
Na kraju, prednost stanovanja u centru grada ne mora biti praćena stalnim osećajem izloženosti buci. Uz pažljivo renoviranje, odgovarajuće materijale i kvalitetnu ugradnju, moguće je stvoriti dom u kojem se prednosti urbanog života spajaju sa mirom i privatnošću sopstvenog prostora.
Beograd
SLAVIJA PUNA I VEČERAS, GRAĐANI UŠLI U REDAKCIJU INFORMERA – NAPETO VEČE U BEOGRADU – Beograduživo.rs
DEŠAVANJA U BEOGRADU VEČERAS – Beograd je i večeras, drugog dana nakon vanrednih parlamentarnih izbora, mesto velikih okupljanja građana. Dok se na Slaviji okupilo više hiljada ljudi koji proslavljaju izborne rezultate, u zgradi televizije Informer došlo je do prekida programa uživo nakon što je grupa građana ušla u redakciju.
SLAVIJA PUNA GRAĐANA, SAOBRAĆAJ OBUSTAVLJEN
Na Trgu Slavija večeras se okupilo više hiljada građana, a ljudi su ispunili i okolne ulice. Okupljanje je počelo oko 18 časova, dok su građani na kolovoz izašli oko pola sata kasnije, nakon čega je saobraćaj u ovom delu grada obustavljen.
Okupljeni slave izborne rezultate uz muziku, zastave i pirotehnička sredstva. Skup je održan na poziv studenata, koji su pozvali građane da se okupe na Slaviji i drugim trgovima širom Srbije. O velikom broju prisutnih i obustavi saobraćaja izvestile su agencije FoNet i Beta.
GRUPA GRAĐANA UŠLA U PROSTORIJE TV INFORMER NA VOŽDOVCU
Istovremeno, jedan incident dogodio se u prostorijama televizije Informer na Voždovcu. Grupa građana prethodno se okupila ispred zgrade, a oko 18.40 ušla je u redakciju tokom direktnog prenosa emisije „Kolegijum“, u kojoj su učestvovali glavni i odgovorni urednik Dragan J. Vučićević i novinari ove televizije.
Prema izveštajima RTS-a i N1, usledio je verbalni sukob između okupljenih i zaposlenih, nakon čega su urednik i deo novinara napustili studio. Redovno emitovanje programa je prekinuto, a na ekranu su prikazivani snimci događaja. Među okupljenima bila je i Dijana Hrka, majka mladića stradalog u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu.
PRIJAVLJENI SUKOBI ISPRED ZGRADE
Pojedini mediji izvestili su i o kasnijem sukobu okupljenih sa policijom ispred zgrade televizije. Prema tim izveštajima, na policiju su bacana pirotehnička sredstva i flaše. Ove navode za sada treba posmatrati u kontekstu izveštavanja tih medija, dok potpune informacije o svim okolnostima događaja nisu dostupne.
Najnovije na Beograduzivo.rs:
POGLEDAJ JOŠ: GRADSKE VESTI
-
Lifestyle2 years ago7 saveta da vaš veš uvek bude beo i očuvan
-
Uncategorized2 years agoDa li se isplati kupovina nove ili polovne bele tehnike?
-
Beograd3 years ago
POZNATI PREVOZNIK PROMENIO IME I VLASNIKA – HOĆE LI BITI IZMENA I U GRADSKOM PREVOZU? – Beograduživo.rs
-
Lifestyle3 years agoRazmišljajte dugoročno i investirajte u novu stolariju
-
Vesti3 years ago
Poziv dobrovoljnim davaocima: Evo gde možete dati krv
-
Vesti3 years ago
Počela izgradnja tri nova dečija igrališta u Novom Sadu
-
Vesti3 years ago
Bajden: Ne znam da li bih se kandidovao da to nije učinio Tramp
-
Beograd3 years ago
NOVČANA POMOĆ ZA JOŠ NEKOLIKO GRUPA GRAĐANA? – Beograduživo.rs
