Connect with us

Vesti

Bivši doušnik FBI optužen za laganje o ulozi Bajdenovih u ukrajinskom poslovanju

Published

on

Bajden prisustvovao diplomiranju unuke Mejzi

Foto: Tanjug/AP

Specijalni savetnik koji je vodio višegodišnju istragu o Hanteru Bajdenu Dejvid Vajs optužio je bivšeg doušnika FBI-ja Aleksandra Smirnova da je lagao o umešanosti predsednika Džozefa Bajdena i njegovog sina Hantera Bajdena u poslovne transakcije sa ukrajinskom energetskom kompanijom Burisma Holdings.

Smirnov (43) suočava se sa optužbama u vezi sa laganjem FBI-a i kreiranjem lažnih dosijea.

On je uhapšen jutros na međunarodnom aerodromu Hari Rid u Las Vegasu, nakon što je stigao u SAD iz inostranstva, a u toku dana će se pojaviti pred saveznim sudom, prenosi CNN.

Optužba protiv Smirnova dovodi u pitanje glavni aspekt tvrdnji republikanaca da je aktuelni predsednik SAD imao finansijsku korist od poslovanja svog sina u Ukrajini.

Prema sudskim zapisima, Smirnov je rekao agentu FBI da je razgovarao sa vlasnikom Burisme o naporima kompanije da kupi kompaniju u Sjedinjenim Američkim Državama.

U svom izveštaju FBI-ju, navodi se u optužnici, Smirnov je takođe primetio da je neko koga naziva „biznismen 1” bio u odboru Burisme i da je takođe bio sin pojedinca koji se naziva „javni službenik 1”. Iako optužnica ne precizira ove osobe, izvori su identifikovali „javnog zvaničnika 1“ kao Džozefa Bajdena i „biznismena 1“ kao Hantera Bajdena.

Tokom Bajdenove predsedničke kampanje, Smirnov je FBI-u navodno podneo izveštaje o dva sastanka sa rukovodiocima Burisme iz 2015. i 2016. godine, tokom kojih su rukovodioci priznali da su angažovali Hantera Bajdena da ih „preko svog oca zaštiti od svih vrsta problema”.

Smirnov je takođe izvestio da su rukovodioci ukrajinske kompanije platili po 5 miliona dolara Džozefu i Hanteru Bajdenu dok je Džozef Bajden bio potpredsednik kako bi Hanter „preko svog oca vodio računa o svim tim pitanjima“, misleći na krivičnu istragu koju je vodio tadašnji ukrajinski tužilac o poslovanju Burisme.

„Istini za volju, optuženi je imao kontakt sa rukovodiocima Burisme 2017. godine, nakon završetka Obamine-Bajdenove administracije i nakon što je tadašnji ukrajinski generalni tužilac smenjen u februaru 2016. godine, drugim rečima, kada je Džozef Bajden više nije imao mogućnosti da utiče na politiku SAD i kada generalni tužilac više nije bio na funkciji“, navodi se u optužnici.

Zaključuje se da je Smirnov “transformisao” svoje rutinske i neuobičajene poslovne kontakte sa Burismom 2017. i kasnije, u optužbe za podmićivanje protiv Džozefa Bajdena, pretpostavljenog kandidata jedne od dve glavne političke stranke za predsednika.

(Telegraf.rs/Tanjug)

Preuzeto sa: https://www.telegraf.rs/rss

Continue Reading

Vesti

Beogradski džez festival otvara Ana Popović: Naša najuspešnija muzičarka pred beogradskom publikom

Published

on

By

Google Source

Selektor Beogradskog džez festivala Vojislav Pantić je izjavio da su poslednjih 20 godina vrlo principijelni oko toga da to bude manifestacija koja nudi raznolike stilove i generacije ljudi iz raznih krajeva sveta.

Pantić je rekao Tanjugu da su organizatori iz Doma omladine Beograda (DOB) gledali da 42. Beogradski džez festival, bude ogledalo onoga što je trenutno značajno u evropskom i američkom džezu, kod i nas, odnosno “uzorak onoga što se dešava na džez sceni”.

Prema njegovim rečima, na festival koji će biti održan od 21. do 24. oktobra, pod sloganom “Ušće džeza”, uspeli su da dovedu Panorkestra (Panorchestra), koji je po mišljenju kritičara imao najbolji džez album u Italiji.

Dolaze i pijanista Žoao Paulo Esteves da Silva, koji je sa svojim kvartetom imao drugoplasirano izdanje u Portugalu 2025. godine “País Distante”, kao i nagrađivane španskog pijanistu Danijela Garsije i švajcarskog vokaliste Andreasa Šerera.

Kada je Beogradski džez festival ponovo pokretan pre 20 godina, bila je ideja da imaju po trećinu izvođača iz Sjedinjenih Država, Evrope i naše zemlje, a Pantić je rekao da se desilo da Amerikanca ove godine ima nešto malo više.

Pantić je ocenio da je specifično što od izvođača iz SAD na festivalu “zapravo nijedan nije u čistom mejnstrimu”.

Beogradski džez festival 21. oktobra u DOB-u otvara bluz gitaristkinja Ana Popović, a Pantić je istakao da se pogodilo da ona ove godine slavi 50. rođendan, i da je “pre tačno 25 godina krenula u ovu priču, prvo iz Evrope pa da je otišla u Ameriku”.

‘,
fallbackScript: ‘https://cdn2.midas-network.com/Scripts/midasWidget-25-1099-11898.js’
}
googletag.cmd.push(function(){function e(t){if(t.slot.getSlotElementId()===slotReplacement.slotId){if(t.isEmpty){var n=document.getElementById(slotReplacement.slotId).parentElement;if(n&&(n.innerHTML=””,slotReplacement.fallbackHtml&&(n.innerHTML=slotReplacement.fallbackHtml),slotReplacement.fallbackScript)){var l=document.createElement(“script”);l.src=slotReplacement.fallbackScript,n.appendChild(l)}}googletag.pubads().removeEventListener(“slotRenderEnded”,e)}}googletag.pubads().addEventListener(“slotRenderEnded”,e),googletag.enableServices()});
})()
]]>

“Zašto ne Ana, ako imamo mogućnost da hedlajner festivala bude neko naš, što je užasno retko? Rekao bih da je Ana verovatno najuspešnija naša muzičarka, ne bluza ili džeza, nego ukupno popularne muzike u poslednjih 100 godina u svetu”, ocenio je Pantić.

Iz SAD dolaze trio Mestetiks (Messthetics), koji vuče korene iz alternativnog rok benda Fugazi, kao i projekat Čikago andergraund (Chicago Underground) duo, zatim trubač Markiz Hil, laureat takmičenja “Thelonious Monk” i trio violiniste Aruna Ramamurtija.

“Ako neko želi da mu preporučim nešto što je najviše mejnstrim, možda je to Markizov koncert, ali će čuti i elemente savremene američke muzike koja se nastavlja na ritam i bluzu i soul. I to dokazuje koliko je džez danas raznovrstan”, istakao je Pantić.

Organizatorima Beogradskog džez festivala je mnogo važno predstavljanje domaćeg džeza, a Pantić je dodao da je “nova generacija, koja je stasala u prvoj deceniji ovog veka, rešila da se hrabro upusti u evropsku džez scenu”.

“Zašto je nama važno da promovišemo pre svega mlade muzičare? Zato što poštuju tradiciju, ali gledaju napred i razumeju kako treba da zvuči džez današnjeg doba”, ocenio je Pantić.

Prema njegovim rečima, interesantno je da kod domaćih muzičara nema folklornih balkanskih elemenata, kao pre 20 godina, i bave se džezom ovog trenutka.

Na otvaranju festivala će biti svetska premijeru novog programa Vladimira Nikolova “History Now”, trubač Ivan Radivojević premijerno izvodi ceo drugi album “Not Quite Sun, Not Quite the Moon”, a tu je i mladi bariton saksofonista Đorđe Kujundžić sa mešavinom latino ritmova, bluza i balkanskog folklora.

Pantić je najavio da će po završetku Kujundžićevog koncerta, ostati na sceni kao dežurni bend za završni džem sešn.

“Svi se nadamo da će to biti impuls da dođu i strani muzičari koji su tog dana još tu, kao i domaći i da napravimo jedno lepo druženje koje će trajati malo duže”, zaključio je Pantić.

(Telegraf.rs/Tanjug)

Preuzeto sa: https://www.telegraf.rs/rss

Continue Reading

Vesti

Superkup Srbije za odbojkaše igraće se 17. oktobra, evo gde će se igrati

Published

on

By

Superkup Srbije za odbojkaše između Radničkog iz Kragujevca i Spartaka iz Subotice igraće se 17. oktobra u Bečeju, saopštio je danas Odbojkaški savez Srbije.

Za prvi trofej u sezoni boriće se prvak Srbije za sezonu 2025/26 Radnički i pobednik Kupa Srbije Spartak.

Utakmica 16. Superkupa Srbije igraće se od 17.30 časova u dvorani “Đorđe Predin Badža”.

Crvena zvezda je najtrofejnija u Superkupu sa šest pehara, Vojvodina ima pet, Novi Pazar dva, a Partizan i Radnički po jedan.

(Telegraf.rs/Tanjug)

Preuzeto sa: https://www.telegraf.rs/rss

Continue Reading

Vesti

Pohitaj i zavrni rukav: Davanjem krvi činite dobro i sebi i drugima

Published

on

By

Dobrovoljni davaoci krv danas mogu da daju u 3 grada u Srbiji.

  • Žagubica, Tehnička škola 9-13 h
  • Požarevac, Dom Crvenog krsta 8-14 h
  • Smederevo, Sportska hala Smederevo 8-14 h

Krv se može dati i na Institutu za transfuziјu krvi Srbiјe, u Beogradu, u Ulici Svetog Save 39.

– radnim danima od 7 do 19 h

– subotom i praznicima od 8 do 15 h

Ko sve može da bude dobrovoljni davalac krvi

Davalac krvi može biti svaka zdrava, odrasla osoba, starosti od 18-65 godina kod koje se lekarskim pregledom i proverom krvne slike, odnosno nivoa hemoglobina, utvrdi da davanje krvi neće ugroziti ni nju, niti osobu kojoj bi se ta krv primenila.

To znači da je potrebno da se zadovolje sledeći kriterijumi: da je osoba zdrava, dobrog opšteg stanja, teža od 50 kg, telesne temperature manje do 37°C, pulsa između 50 – 100/min, krvnog pritiska: ne višeg od 24/14 kPa i ne nižeg od 13,3/8,66 kPa, limfne žlezde vrata i pazuha, jetra i slezina ne smeju biti uvećane, hemoglobin mora biti iznad 135 g/L (Hct = 0.38) za muškarce, hemoglobin mora biti iznad 125 g/L (Hct = 0.4) za žene, interval između davanja krvi je 3 meseca (12 nedelja) za muškarce i 4 meseca (16 nedelja) za žene.

Davalac krvi u Srbiji ima u proseku 38 godina, stalno je zaposlen i ima porodicu, navodi se na sajtu Instituta za transfuziju krvi Srbije. Većinu dobrovoljnih davalaca krvi čine muškarci (73,5 %), dok su žene zastupljene u manjem procentu (26,5 %), što je uobičajeno i u drugim zemljama.

(Telegraf.rs)

Preuzeto sa: https://www.telegraf.rs/rss

Continue Reading

Trending

Copyright © 2024 BGD novine, powered by WordPress.