Connect with us

Vesti

Ako ste se nekad probudili sa bolom u lopatici možda je ovo problem: Šta je mišićni čvor i kako ga se rešiti?

Published

on

Vreme čitanja: oko 4 min.

M. M.

M. M.

Vreme čitanja: oko 4 min.

Kada protrljate mišiće, osećate kao da gurate čvorić ili više njih pod kožu. Evo šta je to i kako možete da ga se rešite

masaza, reuma, ukočenost, upala vrata, ramena, bol u vratu Foto: Shutterstock

Zamislite da ste upravo završili težak trening za gornji deo tela. Vaši mišići su umorni, ali vi se dobtro držite u toku dana – do sledećeg jutra. Probudili ste se i shvatili da vam je zadnji deo lopatice ukočen. Kada protrljate mišiće ramena, osećate kao da gurate čvorić ili više njih pod kožu. Svaki put kada pokušate da pomerite čvorić(e), to područje se zategne, praćeno blagim grčevnim bolom. Tokom narednih nekoliko dana, vaša leđa se polako opuštaju i na kraju se vaše rame vraća u normalu.

Ipak, iako je prolazno, to je verovatno nešto što biste želeli da izbegnete ili minimizirate u budućnosti. Pa šta se to onda dešava sa tim mišićnim čvorom? Šta je to i kako možete da ih se otarasite kada se pojave?

Upala uzrokuje da se mišićna vlakna osećaju kao da je malo zrno graška zaglavljeno unutra. Čvorići koje otkrijete u svom mišiću, a koji mogu biti mali kao kliker ili veliki kao loptica za golf, nazivaju se miofascijalne tačke okidanja. Fascija je tanak sloj vezivnog tkiva koji okružuje mišić. Kada se vaš mišić ošteti – čak i samo malo – može izazvati upalu u mišićnim trakama i fascijalnom sloju iznad. A ta nakupina zapaljenog tkiva je zapravo miofascijalna okidačka tačka.

Vežbanje Foto: Pexels

Male kvržice obično su nežne na dodir i mogu da ograniče vaš opseg pokreta ili da dovedu do bola tokom pravljenja različitih pokreta. Mišićni čvorovi se ne pojavljuju na medicinskim skeniranjima, a istraživači još pokušavaju da otkriju tačne fiziološke mehanizme unutar mišića koji izazivaju ovu reakciju.

Miofascijalne triger tačke imaju tendenciju da se razvijaju kada je mišić iritiran novim ili napornijim od uobičajenog ponavljajućeg pokreta. Na primer, možete razviti čvorove u mišićima koje ste najviše naprezali tokom posebno intenzivnog dana vežbanja. Mogu se pojaviti i ako uvedete novi obrazac pokreta u svoj svakodnevni trening.

Zamislite da svojoj tipičnoj nedeljnoj rutini samo dizanja tegova dodate nekoliko dana trčanja. Pošto je trčanje nov pokret, možda ćete primetiti neke čvorove na listovima, koje ste preforsirali.

Međutim, ne morate da “živite u teretani” da biste bili upoznati sa mišićnim čvorovima. Na primer, ako ste stalno pogrbljeni nad računarom ceo dan, možda ćete primetiti da vam se pojavljuju čvorovi u gornjem delu leđa i ramenima. Većina ljudi ne bi smatrala da je sedenje za stolom naporno, ali zadržavanje u jednom položaju satima dovodi do stresa na vaše mišiće. Zato pravite pauzu i istegnite ih tokom dana.

Jedno od najjednostavnijih rešenja za problem mišićnih čvorova je samo čekanje. Potrebno je vreme da se mišići prilagode novom kretanju ili da se oporave od stresa. Obično u roku od nedelju ili dve mišićni čvor će se rešiti sam.

masaža, noge Foto: Freepik

Takođe, možete i da pripomognete da se ubrza proces oporavka. Neke opcije uključuju masaže, kao i električnu stimulaciju. Cilj svake tehnike je da se smanji zategnutost fascije i mišića u tom području i poveća protok krvi. Više krvi koja prolazi obezbeđuje hranljive materije i kiseonik u oštećenom tkivu, što poboljšava oporavak.

Šta možete da uradite sami?

Iako su ove tehnike vredne razmatranja, postoje i druge, isplativije stvari koje možete sami da uradite kod kuće.

Prilično jednostavan način za ublažavanje mišićnih čvorova je istezanje. Istezanje može biti posebno vredno ako obično sedite u nezgodnom položaju ceo dan. Mišići koji se drže na taj način pod stalnim stresom tokom nekoliko sati imaju koristi od toga što su izloženi različitim obimima pokreta.

Na primer, nakon nekog vremena sedenja, jednostavna okretanja ramena i rotacije vrata mogu da ublaže deo napetosti u tim mišićima, i pomognu da se izbegne ili smanji nakupljanje mišićnih čvorova.

Druga metoda koju možete isprobati kod kuće zove se samo-miofascijalno oslobađanje. Ideja je ista kao i sa masažom, osim što se ovaj metod može uraditi u udobnosti sopstvenog doma koristeći penasti valjak, uređaj za kotrljanje, tvrdu loptu ili čak mali komad PVC cevi. Na primer, ako imate čvorove u grupi mišića kvadricepsa na prednjoj strani butine, možete da legnete na penasti valjak i nežno kotrljate nogu napred-nazad na njemu. Alternativno, možete da kotrljate uređaj gore-dole po mišićnoj grupi, održavajući pritisak unutar vašeg opsega udobnosti.

Pošto primenjujete onoliko pritiska koliko želite, možete da se masirate u okviru sopstvene tolerancije na bol – što je prednost, jer zna da bude veoma  neprijatno. Ovu tehniku možete da koristite na celom telu, gde god imate mišićne čvorove.

Iako mogu biti dosadni, mišićni čvorovi nisu razlog za brigu. Zapamtite, doslednost navikama vežbanja i kretanje tokom dana mogu da spreče razvoj čvorova u vašim mišićima. Ako primetite da se pojavljuju mišićni čvorovi, jednostavno istezanje na kraju dana ili prolazak kroz neke tehnike samo-miofascijalnog oslobađanja su jednostavni, efikasni načini da se ublaži ovaj problem i izbegnu budući problemi.

(Ona.rs / How stuff works)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Video: Vežbe koje otklanjaju bol između lopatica

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Preuzeto sa: https://www.telegraf.rs/rss

Continue Reading

Vesti

Odvojite malo vremena i poklonite nekome ono najvrednije, šansu za novi život: Evo gde danas možete dati krv

Published

on

By

Dobrovoljni davaoci krv danas mogu da daju na beogradskoj opštini Palilula i u Bogatiću.

  • Bogatić, Klenje, Mesna zaјednica 9-14 h
  • Palilula, Borča, Stop Shop Retail Park, autobus 10-14 h

Krv se može dati i na Institutu za transfuziјu krvi Srbiјe, u Beogradu, u Ulici Svetog Save 39.

– radnim danima od 7 do 19 h

– subotom i praznicima od 8 do 15 h

Ko sve može da bude dobrovoljni davalac krvi

Davalac krvi može biti svaka zdrava, odrasla osoba, starosti od 18-65 godina kod koje se lekarskim pregledom i proverom krvne slike, odnosno nivoa hemoglobina, utvrdi da davanje krvi neće ugroziti ni nju, niti osobu kojoj bi se ta krv primenila.

To znači da je potrebno da se zadovolje sledeći kriterijumi: da je osoba zdrava, dobrog opšteg stanja, teža od 50 kg, telesne temperature manje do 37°C, pulsa između 50 – 100/min, krvnog pritiska: ne višeg od 24/14 kPa i ne nižeg od 13,3/8,66 kPa, limfne žlezde vrata i pazuha, jetra i slezina ne smeju biti uvećane, hemoglobin mora biti iznad 135 g/L (Hct = 0.38) za muškarce, hemoglobin mora biti iznad 125 g/L (Hct = 0.4) za žene, interval između davanja krvi je 3 meseca (12 nedelja) za muškarce i 4 meseca (16 nedelja) za žene.

Davalac krvi u Srbiji ima u proseku 38 godina, stalno je zaposlen i ima porodicu, navodi se na sajtu Instituta za transfuziju krvi Srbije. Većinu dobrovoljnih davalaca krvi čine muškarci (73,5 %), dok su žene zastupljene u manjem procentu (26,5 %), što je uobičajeno i u drugim zemljama.

(Telegraf.rs)

Preuzeto sa: https://www.telegraf.rs/rss

Continue Reading

Vesti

Višegrad slavi nobelovca: Obeležene 134 godine od rođenja Ive Andrića

Published

on

By

Povodom obeležavanja 134 godine od rođenja nobelovca Ive Andrića, Kulturni centar u Višegradu organizovao je prigodan program, a poseban značaj obeležavanja ogleda se u očuvanju uspomene na Andrićev život i stvaralaštvo i u podsticanju mladih generacija da upoznaju i neguju književno nasleđe ovog velikog pisca.

Za Kulturni centar u Višegradu, oktobar je uvek u znaku nobelovca Ive Andrića, koji je iza sebe ostavio veliki književni opus.

“Večeras smo obeležili 134 godine od rođenja Ive Andrića, u gradu koji je njegov zavičaj i koji je ostavio dubok trag u njegovom književnom opusu. Višegrad je grad koji se trajno seća Ive Andrića, i večeras smo imali priliku da slavimo Andrićeve misli i trijumf pisane reči”, rekla je sinoć Jelena Đurić, direktor Kulturnog centra “Ivo Andrić” Višegrad, prenosi danas RTRS.

Ivo Andrić je ostvario izuzetno uspešnu, dvadesetogodišnju diplomatsku karijeru, služeći Kraljevini SHS i Kraljevini Jugoslaviji u čak osam evropskih država, rekao je istoričar književnosti Vladan Bajčeta.

Muzej Ive Andrića, Spomen-muzej Ive Andrića, Ivo Andrić Foto: Ona.rs/Aleksandra Blažević

“Andrić je diplomatsku karijeru započeo u Vatikanu. Prošao je nekoliko evropskih gradova, od Bukurešta, preko Trsta, Graca, Marseja, Madrida i završio u Berlinu. To je bila jedna turbulentna karijera u konstantnom usponu. On je zapravo u jednom trenutku pred sam kraj svoje karijere postao i drugi čovek srpske diplomatije”, naveo je Bajčeta.

Pored predavanja profesora Bajčete, za sugrađane je otvorena izložba “Lica Andrićevog djetinjstva”.

‘,
fallbackScript: ‘https://cdn2.midas-network.com/Scripts/midasWidget-25-1099-11898.js’
}
googletag.cmd.push(function(){function e(t){if(t.slot.getSlotElementId()===slotReplacement.slotId){if(t.isEmpty){var n=document.getElementById(slotReplacement.slotId).parentElement;if(n&&(n.innerHTML=””,slotReplacement.fallbackHtml&&(n.innerHTML=slotReplacement.fallbackHtml),slotReplacement.fallbackScript)){var l=document.createElement(“script”);l.src=slotReplacement.fallbackScript,n.appendChild(l)}}googletag.pubads().removeEventListener(“slotRenderEnded”,e)}}googletag.pubads().addEventListener(“slotRenderEnded”,e),googletag.enableServices()});
})()
]]>

“U pitanju su pre svega njegovi tetka i teča Ana i Ivan Matovščik, snažna figura – njegov učitelj Ljubomir Popović. Tu je i lik njegovog školskog druga Stevana Baranca i jedan vrlo simpatičan lik kućne pomoćnice Ajkune Hreljić”, pojasnila je Branka Tanasković iz Kulturnog centra “Ivo Andrić” u Višegradu.

Jedini srpski nobelovac, književnik Ivo Andrić rođen je 9. oktobra 1892. u Travniku, a od svoje druge godine živeo je u Višegradu, gde je završio osnovnu školu.

Kasnije, tokom života, često se vraćao u Višegrad, a poslednji put ga je posetio tri godine pre smrti.

U svojim delima često je pisao o Višegradu i Višegrađanima, a za roman “Na Drini ćuprija” pisac je 1961. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost.

Preuzeto sa: https://www.telegraf.rs/rss

Continue Reading

Vesti

Beogradski džez festival otvara Ana Popović: Naša najuspešnija muzičarka pred beogradskom publikom

Published

on

By

Google Source

Selektor Beogradskog džez festivala Vojislav Pantić je izjavio da su poslednjih 20 godina vrlo principijelni oko toga da to bude manifestacija koja nudi raznolike stilove i generacije ljudi iz raznih krajeva sveta.

Pantić je rekao Tanjugu da su organizatori iz Doma omladine Beograda (DOB) gledali da 42. Beogradski džez festival, bude ogledalo onoga što je trenutno značajno u evropskom i američkom džezu, kod i nas, odnosno “uzorak onoga što se dešava na džez sceni”.

Prema njegovim rečima, na festival koji će biti održan od 21. do 24. oktobra, pod sloganom “Ušće džeza”, uspeli su da dovedu Panorkestra (Panorchestra), koji je po mišljenju kritičara imao najbolji džez album u Italiji.

Dolaze i pijanista Žoao Paulo Esteves da Silva, koji je sa svojim kvartetom imao drugoplasirano izdanje u Portugalu 2025. godine “País Distante”, kao i nagrađivane španskog pijanistu Danijela Garsije i švajcarskog vokaliste Andreasa Šerera.

Kada je Beogradski džez festival ponovo pokretan pre 20 godina, bila je ideja da imaju po trećinu izvođača iz Sjedinjenih Država, Evrope i naše zemlje, a Pantić je rekao da se desilo da Amerikanca ove godine ima nešto malo više.

Pantić je ocenio da je specifično što od izvođača iz SAD na festivalu “zapravo nijedan nije u čistom mejnstrimu”.

Beogradski džez festival 21. oktobra u DOB-u otvara bluz gitaristkinja Ana Popović, a Pantić je istakao da se pogodilo da ona ove godine slavi 50. rođendan, i da je “pre tačno 25 godina krenula u ovu priču, prvo iz Evrope pa da je otišla u Ameriku”.

‘,
fallbackScript: ‘https://cdn2.midas-network.com/Scripts/midasWidget-25-1099-11898.js’
}
googletag.cmd.push(function(){function e(t){if(t.slot.getSlotElementId()===slotReplacement.slotId){if(t.isEmpty){var n=document.getElementById(slotReplacement.slotId).parentElement;if(n&&(n.innerHTML=””,slotReplacement.fallbackHtml&&(n.innerHTML=slotReplacement.fallbackHtml),slotReplacement.fallbackScript)){var l=document.createElement(“script”);l.src=slotReplacement.fallbackScript,n.appendChild(l)}}googletag.pubads().removeEventListener(“slotRenderEnded”,e)}}googletag.pubads().addEventListener(“slotRenderEnded”,e),googletag.enableServices()});
})()
]]>

“Zašto ne Ana, ako imamo mogućnost da hedlajner festivala bude neko naš, što je užasno retko? Rekao bih da je Ana verovatno najuspešnija naša muzičarka, ne bluza ili džeza, nego ukupno popularne muzike u poslednjih 100 godina u svetu”, ocenio je Pantić.

Iz SAD dolaze trio Mestetiks (Messthetics), koji vuče korene iz alternativnog rok benda Fugazi, kao i projekat Čikago andergraund (Chicago Underground) duo, zatim trubač Markiz Hil, laureat takmičenja “Thelonious Monk” i trio violiniste Aruna Ramamurtija.

“Ako neko želi da mu preporučim nešto što je najviše mejnstrim, možda je to Markizov koncert, ali će čuti i elemente savremene američke muzike koja se nastavlja na ritam i bluzu i soul. I to dokazuje koliko je džez danas raznovrstan”, istakao je Pantić.

Organizatorima Beogradskog džez festivala je mnogo važno predstavljanje domaćeg džeza, a Pantić je dodao da je “nova generacija, koja je stasala u prvoj deceniji ovog veka, rešila da se hrabro upusti u evropsku džez scenu”.

“Zašto je nama važno da promovišemo pre svega mlade muzičare? Zato što poštuju tradiciju, ali gledaju napred i razumeju kako treba da zvuči džez današnjeg doba”, ocenio je Pantić.

Prema njegovim rečima, interesantno je da kod domaćih muzičara nema folklornih balkanskih elemenata, kao pre 20 godina, i bave se džezom ovog trenutka.

Na otvaranju festivala će biti svetska premijeru novog programa Vladimira Nikolova “History Now”, trubač Ivan Radivojević premijerno izvodi ceo drugi album “Not Quite Sun, Not Quite the Moon”, a tu je i mladi bariton saksofonista Đorđe Kujundžić sa mešavinom latino ritmova, bluza i balkanskog folklora.

Pantić je najavio da će po završetku Kujundžićevog koncerta, ostati na sceni kao dežurni bend za završni džem sešn.

“Svi se nadamo da će to biti impuls da dođu i strani muzičari koji su tog dana još tu, kao i domaći i da napravimo jedno lepo druženje koje će trajati malo duže”, zaključio je Pantić.

(Telegraf.rs/Tanjug)

Preuzeto sa: https://www.telegraf.rs/rss

Continue Reading

Trending

Copyright © 2024 BGD novine, powered by WordPress.